TEKST: KATA PRANIé

Velike tehnološke kompanije posljednjih nekoliko godina povećavaju svoje istraživačke timove i odjele te naveliko zapošljavaju robotičare koji razvijaju novu generaciju androidnih robota, i to mnogo naprednijih od današnjih, koji će ‘misliti svojom glavom’ te se na tržištu naći već 2020. Za razliku od industrijskih robota, androidni, koji nastaju u razvojnim odjelima tvrtki Alphabet, Amazon i Huawei, namijenjeni su individualnim korisnicima. Primjerice, kineski Huawei razvija robota koji će male Kineze učiti engleski. Charlie Duncheon, stručnjak za robotiku i automatizaciju, tvrdi da je američki Amazon, koji radi na robotskoj inačici svojeg zvučnog sustava Echo stvarajući tijelo za virtualnu asistenticu Alexa, daleko ispred konkurencije, no tvrdi i da ta tvrtka kao i druge još treba usavršiti novu generaciju robota tako da se mogu kretati u prostoru i dohvaćati predmete da bi bili masovno uporabljivi, zbog čega bi njihova proizvodnja bila isplativa te bi postali jeftiniji i masovno dostupni potrošačima.

Riječ je o androidnim robotima čiji je operativni sustav utemeljen na dubokom učenju umjetne inteligencije (AI), koji će oponašati ljudski mozak i moći obaviti poslove u kući koje današnji roboti ne mogu. Pojava takvih robota potaknut će rast američkog tržišta osobnih robota koje će, prema riječima Gene Munstera, usnivača Loup Venturesa, ulagati u tehnološke kompanije, do 2025. vrijediti četiri milijarde dolara. Iako nema službenih informacija o androidnoj generaciji robota koja nastaje u istraživačkim odjelima velikih tehnoloških kompanija jer ne žele otkrivati poslovne tajne, poznato je, primjerice, da Alphabetov robotičarski tim trenutačno radi na nekoliko projekata u kojima inženjeri istražuju sposobnost robota za penjanje i spuštanje stubama, otvaranje i zatvaranje vrata i slično, svemu onomu što osobni pomoćnik mora moći učiniti za svojeg vlasnika. Iz Alphabetova Ureda za odnose s javnošću objavljena je samo općenita izjava kako vjeruju da robotika u kombinaciji sa strojnim učenjem može pridonijeti rješenju nekih od najvećih problema čovjeka i društva te da u skladu s time istražuju i razvijaju novu generaciju robota.

Huawei ima velike istraživačke odjele u San Franciscu i Bostonu, no tržišni analitičari predviđaju da će ta tvrtka svojeg robota učitelja engleskog najprije pustiti na kinesko tržište, a upitno je hoće li uopće biti dostupan na američkom i ostalim tržištima. Ni Apple ne miruje, nego naveliko zapošljava robotičare radi razvoja komercijalnih robota za osobnu uporabu.

Ipak, androidnom robotikom ne bave se samo istraživački i razvojni odjeli najvećih svjetskih tehnoloških kompanija, to je područje predmet istraživanja i na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Voditelj tima je robotičar prof. dr. sc. Bojan Jerbić, redoviti profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu i voditelj Katedre za projektiranje izradbenih i montažnih sustava Zavoda za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava. U skladu s trendovima i moj istraživački tim na FSB-u već godinama otvara istraživačke teme povezane s androidnom robotikom. Uvjereni smo da će u blizoj budućnosti složene humanoidne strukture biti spremne za primjenu jednako u industriji kao i u specifičnim uslužnim zadaćama i medicini, stoga će velik dio istraživačke opreme koju nabavljamo u sklopu projekta ‘Regionalni centar izvrsnosti za robotske tehnologije – CRTA’, financiranog iz fondova EU za znanstvenu infrastrukturu, uključivati vrlo vrijedne humanoidne robotske istraživačke platforme koje će nam omogućiti još intenzivniji rad na tim futurističkim tehnologijama – kaže profesor Jerbić.

Objašnjava da androidni robot posjeduje fizičke značajke i sposobnosti slične ljudskima. Najčešće je riječ o humanoidnim robotima koji se ponajprije odlikuju motoričkom inteligencijom zaduženom za usklađivanje rada stotinjak aktuatora. – Ljudi motoričku inteligenciju stječu dugogodišnjim učenjem od rođenja. Tu vrstu inteligencije često zovemo spretnost i primjenjujemo je u svakodnevnom životu, nesvesni složenosti vlastitog tijela i vještina koje smo stekli. Zbog motoričke složenosti, ali i ograničene kontekstualne inteligencije, androidi su donedavno djelovali nespretno i neupotrebljivo u realnim radnim uvjetima, čak i pri obavljanju najjednostavnijih zadaća. Međutim, zahvaljujući velikom napretku metoda umjetne inteligencije u posljednjem desetljeću, otvaraju se nove mogućnosti koje su prije desetak godina bile nezamislive. Zbog razvoja metoda dubokog učenja nevektorskim pristupima, ‘brain-like’ metodama, evolucijskim algoritmima itd. danas roboti mogu samostalno učiti složene modele ponašanja, uključujući motoriku i kontekstualnu inteligenciju, stoga će njihova primjena postati sve izglednija jednako u industriji, medicini te uslužnim djelatnostima.

Androidi će znatno pojednostaviti primjenu, ne samo zbog svoje inteligencije nego i zbog antropološke kompatibilnosti. To znači da za takve humanoidne tvorevine nije potrebno posebno prilagođavati okolinu kao što je potrebno za klasične – kaže profesor Jerbić. Napominje da u primjeni klasičnih industrijskih robota treba osigurati odgovarajuću radnu okolinu, često višestruko skuplju od robota. Također, profesor Jerbić ističe da su u novije vrijeme sve zanimljiviji nematerijalni androidi, odnosno inteligentni softveri koji integriraju visoku razinu specifičnih kognitivnih sposobnosti, u čemu se posebno ističu Googleovi proizvodi za prometnu navigaciju, razumijevanje govora, prevođenje i komunikaciju.