Home / Ostalo / Valovi umjetne inteligencije Taj AGI nikako da stigne

Valovi umjetne inteligencije Taj AGI nikako da stigne

Zahvaljujući razvoju čipova razvija se i umjetna inteligencija (AI), i to u valovima. Trenutačno je AI na pragu trećeg vala jer se budi superinteligentni čip koji će omogućiti razvoj dugo sanjane opće umjetne inteligencije ili AGI-ja. U njoj će strojevi moći smisljati i razmišljati poput čovjeka.

Prošle je godine Samsung Electronics, prema financijskom izvješću te tvrtke, ostvario najveći godišnji prihod dosad, 50 milijardi dolara, čemu je znatno pridonijela proizvodnja čipova. U toj je niši pretekao američki Intel uzevši mu liderski položaj na tržištu. Ni Intelu ne ide loše: prema pisanju portala DigiTimes, potražnja za 14-nanometarskim čipovima te tvrtke tolika je da joj nedostaje proizvodnih kapaciteta, zbog čega je kao ispomoć angažirala vanjskog proizvođača, tajvanski TSMC. Suvremena mikroelektronika nezamisliva je bez čipova, a zahvaljujući toj sićušnoj i tankoj poluvodičkoj pločici razvija se i umjetna inteligencija (AI), i to u valovima. Danas je AI na pragu trećeg vala.

Kako se razvijala u valovima i kako je utjecala na zanimanje investitora za to područje, objašnjava prof. dr. sc. Jan Šnajder, profesor koji radi u Zavodu za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

– Kao i mnoga druga područja istraživanja umjetna inteligencija razvijala se u ciklusima izmjene različitih paradigmi rješavanja problema. U ranim danima njezina razvoja dominantna paradigma bila je ona utemeljena na simboličkom pristupu, odnosno formalizaciji problema u obliku ručno kodiranih logičkih pravila ili prijelaza iz jednog stanja problema u drugo. Premda je za rješavanje takvih problema razvijen niz učinkovitih algoritama za logičko zaključivanje i pretraživanje, brzo se pokazalo da taj pristup ne može odgovoriti na izazove koje mu postavljaju problemi iz stvarnog svijeta. Pravila su bila komplicirana i imala previše iznimaka, bilo je gotovo nemoguće sve ih ručno definirati, a javio se i problem kombinatorne eksplozije u kojoj sustav AI ne može istražiti sva moguća rješenja.

Neuspjeh takvih sustava s jedne strane i velika očekivanja investitora i medija s druge strane izazvali su prvu i drugu zimu područja AI-ja u 70-ima i 80-ima, kad je financiranje bilo oskudno i istraživanje prigušeno – ističe Šnajder, naglašavajući da se to prvo razdoblje razvoja AI-ja može smatrati prvim valom.

Prema Američkoj agenciji za napredna obrambena istraživanja (DARPA), jednom od glavnih financijskera razvoja AI-ja u SAD-u, potkraj 1990. počeo je drugi val razvoja umjetne inteligencije. Šnajder ističe da se taj val zasniva na paradigmi strojnog učenja, odnosno statističkom pristupu ekstrakciji znanja iz skupova podataka.

– Drugi val danas je na vrhuncu, posebice nošen jakim razvojem dubokog učenja, i polučio je konkretne proizvode AI-ja kao što su alati za prediktivne analize, preporučivanje, sustavi za raspoznavanje lica, objekata i govora te sustavi strojnog prevođenja. Unatoč uspjehu drugog vala umjetne inteligencije posljednjih godina sve se glasnije govori da ta paradigma.

Jan Šnajder, profesor u Zavodu za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, ističe da će za daljnji napredak AI-ja koji bi omogućio razvoj umjetne opće inteligencije (AGI) biti potreban još jedan AI koji bi donio novu paradigmu. Ona bi se mogla zasnivati na hibridnim i visokointegriranim sustavima AI-ja koji bi nalikovali na čovjekov kognitivni sustav, koji je današnji ideal.