Jedan od natječaja za nepovratna sredstva namijenjena istraživanju i razvoju jest onaj u kojem su osim malih i srednjih poduzeća prihvatljiva i velika, kojima je namijenjeno čak pola milijarde kuna. Zahvaljujući tom novcu moći će angažirati tim znanstvenika za razvoj inovativnog proizvoda ili usluge.
I novativnosti zemalja članica Europska komisija posvećuje posebnu pozornost, zato redovito prati njihov napredak i objavljuje ljestvicu europske inovativnosti. Prema rezultatima istraživanja iz 2016., Hrvatska je u odnosu na prosjek zemalja EU rangirana među slabije, s padom uspješnosti od 1,4 posto u odnosu na 2010. Nije iznenađenje da ljestvicu europske inovativnosti predvode Švedska, Danska i Francuska s izdvajanjem od oko tri posto BDP-a za istraživanje i razvoj; podaci za Hrvatsku za isto razdoblje porazni su – samo 0,85 posto. Kako bi preokrenula trend izrazito niskog ulaganja u istraživanje i razvoj te omogućila ispunjenje strateškog cilja povećanja ukupnog ulaganja u istraživanje i razvoj na 1,4 posto BDP-a, država je odlučila objaviti i više različitih natječaja EU za poticanje istraživanja, razvoja i inovacija. Već potkraj godine izlaze četiri takva natječaja kojima će se poduzećima dodijeliti oko 1,5 milijardi kuna nepovratnih potpora. Jedan od njih jest onaj u kojem su osim malih i srednjih poduzeća prihvatljiva i velika – ‘Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja’. Riječ je o natječaju vrijednom oko pola milijarde kuna koji poduzećima omogućuje suradnju sa znanstvenim organizacijama, fakultetima i institutima na razvoju inovativnog proizvoda ili usluge. Zahvaljujući nepovratnim sredstvima poduzeće može angažirati tim znanstvenika koji će zajedničkim radom razvijati novi proizvod.
