Home / Tvrtke i tržišta / Između Benussija i Auto Kreše

Između Benussija i Auto Kreše

Tri najveće tvrtke iz sektora ujedno su među top deset brzorastućih, što pokazuje da je trgovina autodijelovima dinamičan sektor u usponu, ali i u fazi konsolidacije i okrumpnjavanja.

Analiza poduzetnika u djelatnosti trgovine dijelovima i priborom za motorna vozila (NKD 45.3) od 2013. do 2017. pokazala je da je nakon pet godina broj poduzetnika neznatno pao, s 599, koliko ih je bilo 2013., na 590, koliko ih je bilo lani. Broj zaposlenih povećan je s 3441 na 4078, što je povećanje od 18,5 posto u 2017. u odnosu na 2013. godinu. Prihodi poduzetnika u toj djelatnosti za to su vrijeme narasli za 44 posto – s 3,2 milijarde kuna u 2013. na 4,6 milijardi u 2017. U taj iznos nije ubrojen prihod tvrtke Tokić jer je on registriran u pretežitoj djelatnosti nespecijalizirana trgovina na veliko (46,90), a za potrebe ovog članka njegovi su rezultati uspoređeni s rezultatima poduzetnika čija je pretežita djelatnost trgovina dijelovima i priborom za motorna vozila, čime se Tokić i bavi.

Inače, to je društvo s 388 zaposlenih u 2017. godini ostvarilo 521 milijun kuna prihoda i 31 milijun kuna dobiti. Prema iznosu prihoda slijedi Inter Cars. To je društvo ujedno najveći izvoznik s prihodom od izvoza od 97,1 milijun kuna, a najveći je uvoznik, s vrijednosti uvoza od 240,6 milijuna kuna, srednje veliko društvo Autocommerce Hrvatska.

U promatranom razdoblju ukupni rashodi poduzetnika u djelatnosti također su rasli, bili su za 45,8 posto veći u 2017. kad su iznosili 4,5 milijardi kuna, u odnosu na 2013. i ostvarenih 3,1 milijardu kuna. Neto dobit s 55,6 milijuna kuna, koliko je iznosila 2013. godine, u 2017. porasla je na 84,2 milijuna kuna, što je povećanje od 51,2 posto. U tih su pet godina poduzetnici u navedenoj djelatnosti pozitivno poslovali, a najveću neto dobit iskazali su 2016., u iznosu od 92,1 milijun kuna. Najveću dobit zabilježio je Benussi – 10,8 milijuna kuna (2016.). Najveći gubitak ostvario je Auto Krešo – s 242 zaposlena i prihodom od 119,9 milijuna kuna lani je iskazao gubitak od 28,1 milijun kuna.

Trgovinski saldo u cijelom promatranom razdoblju bio je negativan jer je uvoz bio veći od izvoza. Najveća je razlika bila 2017. godine, kada je ona između izvoza i uvoza iznosila 1,1 milijardu kuna, koliko je uvoz bio veći od izvoza. Godine 2014. negativan trgovinski saldo bio je najmanji u promatranom razdoblju te je iznosio 664,3 milijuna kuna, što je u odnosu na 2013. manje za 29,4%, a u odnosu na 2017. manje za 38,9%.

Prosječna mjesečna neto plaća porasla je s 4489 kuna, koliko je iznosila u 2013., na 5245 kuna, koliko je iznosila u 2017. godini. To je rast plaće od 16,8%. Najveća prosječna mjesečna plaća obračunata je 2017. godine (5245 kuna), što je za 2,4% manje od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (5372 kune).