Home / Tvrtke i tržišta / Korak do komercijalizacije

Korak do komercijalizacije

U hrvatskome zračnom prostoru već kruži 20 tisuća bespilotnih letjelica. Sjećate li se pjesme ‘Lete ptice, lete avioni’? Sada lete i – dronovi, bespilotne letjelice, kojih danas u hrvatskom zračnom prostoru na visini od 50 do 300 metara, prema procjenama Hrvatske udruge bespilotnih sustava, kruži najmanje 20.000. Bespilotne letjelice služe u komercijalne svrhe, sektoru sigurnosti, ali i za zabavu. Snimaju poljoprivredne površine, šume, energetsku infrastrukturu, državne granice, požare, poplave, njima se koriste telekomi, filmska industrija, marketing… Franck je, primjerice, nedavno bespilotnom letjelicom poslao svježe pripremljenu kavu s otoka Pašmana svjetioničaru na otok Babac te tako na najoriginalniji način obilježio jubilarnih 25 godina Franckove ‘ciglice’.

Na drugoj strani svijeta američkom IBM-u odobren je patent ‘Dostava kave dronom zasnovana na kognitivnom stanju pojedinca’ prema kojem bespilotna letjelica otkriva umorne i pospane zaposlenike u uredu te im, bez njihove narudžbe, dostavlja kavu. Iako u Hrvatskoj trenutačno postoji samo jedan proizvođač bespilotnih letjelica – HexaWorx iz Osijeka, distributera ima. Najveći su M-san i Aviteh koji prodaju različite dronove čije se cijene kreću od oko četiri tisuće kuna do 15 tisuća i više, a Geocentar i Geomantika Smolčak nude specifične modele bespilotnih letjelica. Do prije godinu dana bespilotnu letjelicu za geodeziju, koja je nosila 15 kilograma i neprekidno letjela jedan sat, proizvodila je hrvatska tvrtka Tarsier Drones iz Karlovca. No budući da nema servisa za takvu vrstu letjelica, suvlasnici tvrtke odlučili su obustaviti proizvodnju. Prva i zasad najpoznatija hrvatska bespilotna letjelica je Hipersfera, koju dr. sc. Bojan Pečnik razvija već deset godina i koja je na korak do komercijalizacije. No sve ovisi o tome hoće li Pečnik naći investitora koji će milijunom eura omogućiti završnu fazu demonstracije proizvoda, nakon čega bi išao u proizvodnju.

Od oko tisuću registriranih operatora bespilotnih letjelica većina su stranci, a stranog su podrijetla i letjelice. Trenutačno dronove u Hrvatskoj jedini proizvodi Ivan Vidaković, vlasnik startupa HexaWorx iz Osijeka, karlovačka tvrtka Tarsier Drones odustala je od proizvodnje, Bojan Pečnik još traži investitora, a Luka Kapeter svoj će dron proizvoditi u Danskoj.

Hipersfera je primjenjiva u telekomunika, poljoprivredi, šumarstvu i sigurnosnom sektoru, a Pečnik, koji ima iskustvo u aeronautičkim i svemirskim tehnologijama i doktorirao je na institutu Max Planck u Njemačkoj, tvrdi da je riječ o jedinstvenoj bespilotnoj letjelici kakvu nitko u svijetu još nije napravio.

– Razvili smo tehnologiju i tražimo milijun eura za predstavljanje letjelice. Imamo rješenje kakvo traže Google i Facebook – letjelica leti 24 sata 365 dana i izvan je bilo koje klase, ne ulazi ni u što dosad viđeno na tržištu. Samostalna je, za razliku od postojećih bespilotnih letjelica koje snimaju poljoprivredna polja za koje trebaju dva čovjeka da ih opslužuju, a obrada podataka prikupljenih s kilometra četvornog polja stoji čak 1000 eura, dok Hipersferom samo 50 centi – tvrdi Pečnik.

Hrvatski inženjer Luka Kapeter također razvija bespilotnu letjelicu koja će se 2019. naći na tržištu, no neće biti hrvatski proizvod jer je Kapeter tvrtku KapetAir Aerial Robotics prošle godine osnovao u Danskoj. To je hibridna bespilotna letjelica s krilima, tzv. fixed wing VTOL (vertical take off and landing), koja ima mogućnost vertikalnog polijetanja i slijetanja. Namijenjena za civilnu i komercijalnu primjenu, inovativna je te omogućuje dolet i trajanje misije do pet puta veće od standardnih profesionalnih multirotorskih sustava.

– Letjelica VTOL namijenjena je za daljinsko prikupljanje podataka kamerama, IR-om te multispektralnim kamerama i ostalim senzorima u pametnoj poljoprivredi, inspekciji industrijskih postrojenja, dalekovoda itd. Naša je želja i motivacija da se letjelica rabi i u plemenite svrhe te za opće dobro – potraga za nestalim osobama, prevencija i rano otkrivanje požara samo su neki od scenarija – kaže Kapeter, ističući da je uspješno završena razvojna faza i da trenutačno testira beta verziju letjelice.

– Kad je riječ o finalnoj verziji letjelice – planiramo da bude dostupna 2019., a na tržište će je staviti eta-