Home / Biznis i politika / Nova zakonska rješenja korak su u dobrom smjeru

Nova zakonska rješenja korak su u dobrom smjeru

O predloženom zakonu o turističkim zajednicama, infrastrukturnim ulaganjima u turizmu, stvaranju gastrodestinacije i digitalnoj transformaciji turizma razgovarali smo s konzultantom Sinišom Topalovićem, direktorom i partnerom u tvrtki Horwath HTL Hrvatska.

  • Što bi novi zakon o turističkim zajednicama, kojim se predlaže preustroj postojećeg sustava, mogao značiti za budućnost hrvatskog turizma? – Nakon desetljeća zanemarivanja pitanja konkurentnog zakonodavnog okvira sustava turističkog upravljanja, to je prvi ozbiljan iskorak u tom smjeru. Situacija na terenu je u nekim slučajevima dosegla razinu groteske, tako da su novi zakonski prijedlozi nužnost ako se sektorom želi početi odgovorno upravljati. Predloženim izmjenama trebali bi se unaprijediti kapacitet sustava za rastuću konkurenciju i kompleksnost industrije, a to bi trebao biti prvi korak prema izmjenama koje bi se trebale dogoditi u godinama koje dolaze. Tu govorim o uklanjanju izravne veze između politike i turističkog sektora, poglavito na razini jedinica lokalne samouprave. Turističkom upravljačkom sustavu treba pružiti profesionalnu slobodu za upravljanje turizmom u suradnji s politikom, a ne kao do sada, pod svojevršnim političkim diktatom. To je jedno od najvažnijih pitanja daljnje izgradnje konkurentske sposobnosti hrvatskog turizma i tu ne smije biti mjesta za politikanstvo, populizam i političko trgovanje.

  • Mislite li da će poticanje udruživanja više lokalnih i regionalnih turističkih zajednica i racionalizacija troškova zaživjeti na terenu? – Postoji više od 300 članica sustava turističkih zajednica, a od njih polovina nema dovoljno vlastitih prihoda za hladni pogon poslovanja. To nije održivo ni logično. Jedini je logičan potez udruživanje, gdje će početi djelovati zajedničkim snagama i ostvariti da udruženim proračunima i ljudskim kapacitetima realiziraju inicijative koje samostalno nikada ne bi mogle. Politika ovdje treba mimizirati svoju ulogu i prepustiti struci da odradi što je nužno. Na terenu itekako postoji interes za udruživanje, a Ministarstvo turizma već potiče sustav na udruživanje, pa očekujem da će to itekako zaživjeti. Ako u Istri kao turistički najrazvijenijoj regiji imamo nekoliko turističkih klastera koji su uspješno implementirani ili se pripremaju na udruživanje, zašto manje razvijena turistička područja ne bi bila zainteresirana za to?

  • Predlaže se i definiranje ciljeva u skladu s načelima destinacijskog menadžmenta. Zašto destinacijski menadžment kod nas nije razvijen i očekujete li pomak? – Aktualni sustav turističkog upravljanja preslika je srednjoeuropskog sustava, ali temeljem prakse iz 80-ih godina prošlog stoljeća. Takav je okvir svojedobno bio koristan i produktivan, ali dodatno je ispolitiziran kada je uveden automatizam da su predsjednici turističkih zajednica političke figure. Sustav se nije razvijao i išao ukorak s vremenom i tržišnim trendovima, gdje su se zadnjih 30 godina dogodile tektonske promjene – rastuća uključenost privatnog sektora, javno-privatna partnerstva, profesionalizacija u segmentu marketinga, promocije i upravljanja brendom kao i znatni napor u razvoju proizvoda. Zaostali zakonodavni okvir i paušalno određivanje odgovornosti gdje su svi trebali raditi sve, bez adekvatnih proračuna, rezultirao je agoniom i dugogodišnjom rastućom nemoći i letargijom sustava. Zakonski prijedlog predstavlja svjetlo na kraju tunela, međutim, nije sam po sebi čarobni štapić koji će odmah rezultirati velikim iskoracima.

  • Nakon višegodišnje stagnacije, prošle i ove godine snažnije se krenulo u infrastrukturne zahvate u turizmu. Jeste li zadovoljni količinom, dinamikom i strukturu ulaganja? – Javni sektor nije našao uspješnu formulu za međunarodno konkurentno plasiranje investicijskih prilika u turizmu. Veliki investicijski potencijal nije realiziran. Razlog je u načinu na koji se pristupa tržištu gdje ne možemo očekivati ozbiljne strane investitore bez profesionalnog nastupa Hrvatske uz pomoć investicijskih i pri-