Home / Tvrtke i tržišta / P r i m j e r i p r i m j e n e A I – j a u H r v a t s k o j

P r i m j e r i p r i m j e n e A I – j a u H r v a t s k o j

Styria medijski servisi – modul za prepoznavanje fotografija i vizualno pretraživanje oglasa. Cinnamon d.o.o. – aplikacija Parquery za parkiranje. Span d.o.o. – automatizacija radnih mjesta. vHealth Lab – telemedicinska platforma utemeljena na strojnom učenju koja prati EKG (mobilna aplikacija koja nadzire zdravstveno stanje). Five d.o.o. – pametni pomoćnik razvijen za lakše zapošljavanje u više od šest tisuća hotela Marriott putem platforme Facebook Messenger. Croz d.o.o. – cBot – inteligentna platforma za ‘chat’ na hrvatskom jeziku. A1 Hrvatska – metodama strojnog učenja automatizira repetitivne procese i pronalazi anomalije u podacima koji upućuju na potrebu pravodobnog reagiranja (umjetnom se inteligencijom koristi u poboljšanju korisničkog iskustva, nadzoru mreže i sigurnosnim alatima). Atlantic Grupa – automatizacija procesa, povećanje efikasnosti, implementacija inovativnih rješenja (kognitivna i prediktivna analitika, upravljanje lancem opskrbe…)

SAP Hrvatska kao IT tvrtka istodobno se koristi svojim rješenjima i nudi ih klijentima. Primjerice, interno se koristimo ‘chatbotom’ za poboljšanje IT usluga temeljenim na umjetnoj inteligenciji. ‘Chatbot’ se zove AyTee i omogućava SAP-ovim zaposlenicima da dobiju učinkovitu, brzu i ‘kul’ profesionalnu IT uslugu, i to 24/7 s bilo kojeg mjesta u svijetu. Budući da ‘chatbot’ ima mogućnost obrade prirodnog jezika, kolege mogu najnormalnije pitati AyTee za pomoć i isto tako dobiti odgovor. ‘Bot’ ima pristup ogromnoj bazi znanja i zna put do pravog dijela informacije. Ako postoji sumnja, pitat će korisnika da odabere rješenje s popisa tema ili će ga usmjeriti na pozivni centar. Jedno od budućih područja razvoja je da AyTee može čitati i grafike i usmjeriti korisnike na odgovarajuću pomoć – navodi Ognjen Glavaš, SAP business architect.

Osim ‘chatbota’ (Conversational AI), klijentima SAP nudi niz različitih rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji, poput Ticket Intelligencea, koji ubrzava podršku korisnicima putem front-office kompanija (aplikacija učinkovito obrađuje dolazne postove na društvenim mrežama, e-mailove i interakcije na drugim kanalima automatski određujući klasifikacije, putanju i odgovore) ili Cash Application za automatizaciju zahtjevnih procesa usklađivanja računa, što oslobađa zaposlenike u financijama za bavljenje strateškim zadacima i kvalitetom usluga. Glavaš ističe još dva alata, Customer Retention (predviđa ponašanje korisnika) i Leonardo Machine Learning Foundation, za kreiranje, vođenje, korištenje i održavanje aplikacija ‘koje same uče i to s lakoćom, koristeći se algoritmima koji ne zahtijevaju znanje iz znanosti o podacima’.

Hrvatska i nije toliko daleko u ovim trendovima koliko se možda čini, ali očekivano zaostaje za najnaprednijima i ne mora se toliko brinuti o prodoru umjetne inteligencije u sve sfere ekonomije još neko vrijeme. Kako kaže Tomislav Radoš iz HGK, ‘hrvatska industrija posluje na globalnom tržištu i nastoji pratiti sve moderne trendove koje nosi koncept industrije 4.0 kao što su internet stvari, uvođenje robota u proizvodnju i s njim povezano strojno učenje i primjena umjetne inteligencije (artificial intelligence), poslovanje u oblaku…’, ali kasni u primjeni iz uobičajenih razloga, poput manjka sredstava, resursa i investicija, iako postoji niz fakulteta koji prate razvoj na ovom području (FER, FOI, FSB, TVZ, Algebra).

Sličnog je razmišljanja i Marko Derča, potpredsjednik za digitalnu transformaciju u A.T. Kearneyu, koji ističe analitiku kao jedan od glavnih trendova uočenih u Hrvatskoj i regiji SEE (Jugoistočna i Istočna Europa) u istraživanju Digital Excellence Index za ovu godinu.

Ukupno gledano, zrelost digitalne transformacije u SEE i hrvatskim kompanijama još je ispod razvijenijih tržišta, primjerice Zapadne Europe, ali jaz se smanjuje. Kompanije iz ove regije, uključujući i promatrane hrvatske, poboljšale su svoj uspjeh na indexu Digital Excellence za 14 posto u odnosu na 2016. – kaže Derča. Korak najviše hvataju tehnološki startupovi, nekako prema definiciji usmjereni na najnovije tehnologije, ali i veliki poslovni sustavi s dovoljnim financijskim i ljudskim resursima potrebama za ove kompleksne i sveobuhvatne promjene. Klasični mali i srednji poduzetnici zato zaostaju najviše jer nemaju dovoljno resursa, a nerijetko ni razumijevanja tematike da bi na pravi način iskoristili blagodati umjetne inteligencije. Doduše, u nekoj zamislivoj budućnosti, strojevi će možda sami odlučiti gdje su i na koji način potrebni.