Pelješki most

Nakon što su izgubili u upravnom postupku pred DKOM-om, političkom lobiranju u Bruxellesu i na Upravnome sudu, Austrijanci su, čini se, pronašli nove pravne argumente. Pa ako ta tužba i ne prođe, iznos od kojega boli glava mogao bi biti prevaga u nekim budućim poslovima s hrvatskom državom.

Strabag se nije predao u borbi za dobivanje posla gradnje Pelješkog mosta jer priprema tužbu protiv države ‘tešku’ čak stotinu milijuna eura. To je Liderovu novinaru u poduljem razgovoru reklo nekoliko sugovornika koji slove kao dobri poznavatelji prilika u građevinarstvu. Iako nije jasno kakvu sad tužbu priprema Strabag jer je već u travnju ove godine Upravnom sudu u Zagrebu podnio tužbu vezanu uz Pelješki most, naši sugovornici tvrde da je riječ o posebnoj tužbi koju, prije svega, želi iskoristiti kao sredstvo za dobivanje budućih poslova koje priprema država. Prije svega, pitanje je o kojem je sudu uopće riječ (upravni, trgovački…), no u Strabagu šute na naš upit. Najprije smo ih pitali jesu li odlučili nastaviti borbu pravnim putem tužbom protiv hrvatske države ili je to za njih završena priča, a zanimalo nas je i kakvi su im poslovni planovi za sljedeće razdoblje. Sedam dana poslije ponovili smo taj upit uz dodatno pitanje, ovaj put konkretnije, je li točno da spremaju tužbu protiv hrvatske države ‘tešku’ stotinu milijuna eura.

Nažalost, iz te tvrtke na čijem su čelu Daniel Stepinac i Veljko Nižetić ni traga ni glasa, no i neodgovaranje na takva pitanja ipak je nekakav odgovor. Sudeći po ozbiljnosti sugovornika i Strabagovu odbijanju da odgovori na naša pitanja i tvrtkinoj upornosti u žalbi Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) na odluku Hrvatskih cesta da se posao gradnje Pelješkog mosta dodijeli kineskoj tvrtki China Road and Bridge Corporation (CRBC), kao i tome da je Strabag poznat po čestom žaljenju ako izgubi na javnom natječaju, možemo samo zaključiti da su indicije jake i da u Strabagu zaista nešto pripremaju.

Naši sugovornici nisu mogli reći na temelju čega će ta tvrtka tužiti državu, ali istaknuli su da imaju informaciju kako su u toj austrijskoj tvrtki našli ‘rupu u zakonu koja će im otvoriti vrata za odštetu’. Vjerojatno je riječ o Zakonu o javnoj nabavi, u kojem je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat najavio neke izmjene, za sada nepoznate, no sugovornici napominju da bi možda mogla biti riječ i o onome nefinancijskom dijelu ponude koji pri vrednovanju može iznositi deset posto od ukupnog broja bodova (udio cijene u ukupnom vrednovanju jest 90 posto). Iako ima mnogo zagovornika ideje da se taj omjer promijeni u korist nefinancijskih faktora, ostaje da je Zakon takav kakav jest; kineska je ponuda cijene bila najniža, zato ne vidimo što bi tu Strabag mogao izvući iz onih deset posto.

– Strabag se izvještio u tome u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, ima dobre odvjetnike, zato se ne treba čuditi ako se uhvati za neki pravni propust, čak i minimalan, da bi naplatio izgubljenu dobit – kaže jedan od naših sugovornika u razgovoru.

Pitanje je pak je li stotinu milijuna eura, ako je to točno, uza zatezne kamate koje će ta austrijska tvrtka sigurno tražiti, realan iznos ako smatra da je zaista oštećena u odlučivanju o izvođaču gradnje Pelješkog mosta. Naš pravni stručnjak Hrvoje Kačer kaže da će Hrvatska Austrijancima, ako bi Strabag pobijedio na sudu, morati isplatiti odštetu u visini izmakle dobiti koja bi se ostvarila.

– Kamate za imovinsku štetu teku od dana nastanka, znači gotovo od trenutka kad bi počela uplata. Nije isključena ni neimovinska šteta zbog nezakonito izgubljenog posla, kao ni šteta nastala zbog toga što je izgubljena referencija iako se gubljenje referencije ne poštuje kad je riječ o tvrtkama koje ih imaju mnogo – kaže Kačer.

Ipak, do sada je Strabag izgubio sve pravne postupke koje je pokrenuo u vezi s Pelješkim mostom.