Natjecati se sa strojevima nema smisla, stoga će ljudi morati naučiti graditi moderne tehnološke sustave i s njima surađivati. Umjetna inteligencija, barem zasad, ne prijeti da će zamijeniti ljude jer napredni strojevi služe kao alati i ispomoć više nego kao potpuna zamjena za neke poslove. Raspon primjene je golem i ovisi ponajprije o potrebama i zamislima pojedinih kompanija.
Drevna i izrazito komplicirana kineska igra go većini je ljudi sasvim nepoznata, ali jedan susret mogao bi ostati zapamćen u povijesti kao prekretnica na dugom putu prema umjetnoj inteligenciji iz popularne literature i holivudskih filmova. Legendarni susret između Googleova računalnog sustava AlphaGo i 18-erostrukog prvaka Lee Sedola odigran prije dvije godine završio je uvjerljivom pobjedom računala 4:1, ali od rezultata je bilo važnije nešto sasvim drugo. Stroj koji je glatko pomeo svog ljudskog protivnika u jednom je trenutku povukao potez koji se nikada ne povlači i nema baš nikakvog smisla ljudima, pokazavši time kako bi u budućnosti mogla izgledati ‘strojna kreativnost’.
Svi koji prate tu vrlo zamršenu igru, ostali su potpuno šokirani ovom odlukom računala, uključujući i protivnika Sedola, koji je nakon toga nekonvencionalnog poteza trebao 15 minuta da dođe sebi i proba odgovoriti, premda je i tu, drugu, partiju izgubio. Fan Hui, koji je prije toga izgubio svih pet partija od računala, bio je jednako šokiran potezom računala. ‘To nije ljudski potez. Nikada nisam vidio da čovjek odigra ovakav potez’, rekao je Hui i potom dodao nešto iznimno važno, da je to uistinu prekrasan potez.
Kako je objasnio profesor Daniel Sussking s Oxforda, koji je ispričao ovaj primjer tijekom svog predavanja na prošlotjednom Predsjedničkom forumu Poslovne škole Bled, ovaj je trenutak ključan jer ilustrira slijedeću fazu razvoja umjetne inteligencije. Računala iskazuju nešto što bi ljudi mogli okarakterizirati kao kreativnost, iako, tvrdi profesor, nije riječ o kreativnosti kako je ljudi definiraju i doživljavaju, već drugačijem pristupu rješavanju problema, koji ljudi jednostavno ne razumiju. Skok ostvaren u odnosu na daleko poznatiji susret računala s Garijem Kasparovom 1997., kada je IBM-ovo računalo potuklo šahovskog velemajstora, golem je zato što bi u toj fazi čovjek uz pomoć računala mogao pobijediti drugo računalo, ali danas to više nije nužno slučaj.
