Velik broj naših državnih fakulteta još uvijek nije u potpunosti proveo reforme prema bolonjskom sustavu obrazovanja te samovoljno i neusklađeno s potrebama tržišta rada podiže upisne kvote, a takvom nelojalnom konkurencijom ugrožava opstanak privatnih studija, jer se za razliku od njih financira iz proračuna. Ipak, gledajmo pozitivno na budućnost obrazovanja u Hrvatskoj; potrebni su nam i sveučilišni i stručni studiji, a studenti sami moraju prepoznati svoje afinitete. Stručni studiji su fleksibilniji te brže prate promjene na tržištu, sve više studenata prepoznaje prednosti stručnih studija, a percepcija javnosti se polako, ali sigurno mijenja u našu korist.
-
Kakvi su nam danas marketinški stručnjaci potrebni? Danas, više nego ikad, marketinški stručnjaci imaju široko obrazovanje, moraju stalno raditi na sebi, usavršavati se i pratiti trendove, razvoj i primjenu novih tehnologija. Moraju voditi računa o interesima, željama pa i podsvjesnim mislima potrošača, moraju predviđati njihove potrebe i želje. Moraju biti svjesni i trenutka u kojem živimo, osjetljivi na brojna pitanja koja muče cjelokupnu javnost. Više nego ikad, marketinški stručnjaci danas moraju biti kreativni kako bi doprli do potrošača.
-
Kome je namijenjen studij Upravljanje opskrbnim lancima? Ovaj studij zapravo se bavi gospodarskom logistikom, a u stručnoj literaturi poznatiji je pod engleskim nazivom ‘supply chain management’. Riječ je, dakle, o integralnom pristupu planiranju, provedbi i kontroli protoka informacija, materijala i usluga od sirovine i komponenti do bavljača kroz proizvodnju gotovog proizvoda, prema konačnoj distribuciji do krajnjega kupca. Studij je dakle u tehničkom području, polju tehnologija prometa i transport te grani inteligentni transportni sustavi i logistika. Cijeli je taj proces danas kompjutoriziran i vrlo je važan za konkurentnost kompanija na tržištu.
-
Kakve stručnjake obrazuje studij Menadžment i produkcija u kulturi? Gdje mogu naći svoje radno mjesto? Spomenuti studij zapravo je jako važan za razvoj hrvatske kulture te za naš identitet u svijetu, jer dosad su se stručnjaci na području kulturnog menadžmenta uglavnom obrazovali u inozemstvu. Danas postoji velika potreba za menadžerima i producentima u mnogim područjima kulture, od glazbe svih žanrova, preko vizualnih umjetnosti i dizajna do kazališta, filma i televizije. To uključuje razne institucije: kazališta, muzeje i galerije, koncertne dvorane i festivalne, ali isto tako i sve oblike izvaninstitucionalnih modela kulturne i umjetničke prakse. Danas se često upotrebljava i širi izraz – kreativne industrije. Zagreb kao naš najveći grad centar je velikog broja kulturnih institucija i kulturnih događaja, koji su usko povezani i s povećanim brojem turističkih posjetitelja. Studij kulturnog menadžmenta također je u mnogočemu komplementiran s područjima djelatnosti marketinga i komunikacija, gdje je kreativnost također iznimno važna. Ljudi su zasićeni uobičajenim oblicima oglašavanja i nametanja informacija, pa se i ovaj segment sve više okreće novim oblicima i kreativnom izražavanju koje graniči s umjetnošću.