Home / Komentari i stavovi / Nove obitelji luksuza

Nove obitelji luksuza

Dok nam, kao, umjetna inteligencija puše za vrat, uvjeravaju nas da će nam omogućiti da živimo kreativnije, razvijemo svoje stvaralačke potencijale i igramo se umjesto da naporno radimo. Zapravo, igra je počela: videoigre su već postale i alat pri zapošljavanju.

Tako će vam, primjerice, pogled kroz VR naočale omogućiti da prošetate muzejima ili iz prvih redova promatrati bitke koje su mijenjale tijek ljudske povijesti.

– Sve je veći broj naslova dostupan ljubiteljima VR gaminga, ali najpoznatiji i meni osobno najzanimljiviji je ‘VR chat’, koji svakom igraču dopušta kreiranje ‘avatara’ koji će ga predstavljati u virtualnom svijetu. Zasad VR u gaming svijetu predstavlja isključivo zabavu jer tehnologija još uvijek nije dovoljno usavršena – objašnjava Alen Šola, dugogodišnji gejmer i voditelj marketinga e-sportskog tima Valiance & Co, pobjednika prve sezone velikog regionalnog natjecanja Vip Adria liga.

Čitav niz istraživanja pokazuje i da je igranje vrlo korisno za zdravlje jer pobuđuje kreativnost, popravlja emotivno stanje igrača te podiže razinu adrenalina, kao i serotonina, hormona zaslužnog za to kako se osjećamo, te endorfinu i okstoticinu, često nazivanih hormonima sreće, odnosno ljubavi.

– Ne bih rekao da su videoigre zaslužne za rast adrenalina kod igrača, već je to natjecanje. Izjednačio bih to s utrkom na sto metara koju mogu istražiti bezbroj puta na treningu bez ikakve promjene razine adrenalina, ali čim istu utrku trčim rame uz rame s ostalim trkačima, adrenalini osjetno raste. Na kraju, emocionalno stanje ovisi o igraču, koji će nakon igranja zasigurno biti sretan ako je igrao iz zabave, ali ako je igrao da bi se natjecao emocije mogu ići iz jedne krajnosti u drugu ovisno o ostvarenom rezultatu. Meni videoigre pomažu opustiti se nakon radnog dana jer ne želim isti mentalni sklop prenositi na svoj privatni život, gdje se maksimalno trudim izbjegavati tenzije, uzrućivanje ili osjećaj hitnosti – smatra Šola.

Da e-sport postaje ozbiljan posao, svojevrsni spoj tri vrlo popularne industrije – sporta, videoigrica i zabave – dokazuju i sedmero znamenitosti iznosi kojima se plaćaju transferi najboljih svjetskih e-sportaša, kao i naporan režim treninga, psiholozi i sve drugo što redovno susrećemo u najvećim nogometnim ili košarkaškim momčadima. Vrijedi spomenuti i da e-sport ili elektronički sport nije još jedna od nuspojava tehnološke revolucije: prvo službeno e-sportsko natjecanje održano je još 1972. na Sveučilištu Stanford u Kaliforniji na kojem je najviši u igrici ‘Spacewar’ za ngradu dobio godišnju preplatu na časopis Rolling Stone.

Među najpoznatijim e-sportovima svakako su: ‘Counterstrike: Global Offensive’, ‘League Of Legends’ i ‘Defense of the Ancients’, a vjerno publiku imaju i sportske simulacije poput ‘Pro Evolution Soccera’.

– Cijelu revoluciju ‘gaminga’ kao i e-sport započeli su roditelji današnjih klinaca i upravo su oni zaslužni za cijelu promjenu odnosa prema gamingu. Ta generacija roditelja sve je brojnija, a svoju djecu odgajaju tako da im ne brane videoigre, već ih dopuštaju u razumnoj mjeri. Naravno da ne treba svakom djetetu dopustiti da sjedi pred ekranom deset sati na dan, ali ako govorimo o izvanserijskom talentu za neki od naslova u sklopu kojega je moguće naplatiti svoj talent, smatram da bi roditelji trebali raditi s djetetom, a ne protiv njega – navodi Šola.

Videoigre sve češće pronalaze svoje mjesto i u svijetu biznisa, gdje su ih brojne kompanije već uvele kao jedan od načina odabira kandidata na razgovorima za posao. Britanska tvrtka Arctic Shores tako je početkom ove godine osmislišla koncept testiranja potencijalnih zaposlenika putem videoigara koje u sebi sadrže niz zadataka koje kandidat mora riješiti. Ona stoji iza čitavog niza naslova namijenjenih upravo tome, ovisno o preferencijama i profilu tvrtke. Među velikim su korporacijama koje su iskušale taj oblik testiranja Walmart i Siemens, a prije nego što je prepuste u ruke svojim moždanim budućim kolegama, videoigru moraju odigrati i zaposlenici.

Escape room, odnosno pokušaj da u (najčešće) jedan sat riješite sve zagonetke skrivene u zaključanoj sobi i na vrijeme uspijete izći iz nje, također možemo uvrstiti među igre namijenjene ponajprije odraslima.

– ‘Escape rooms’ zamišljeni su kao zabava za odrasle jer vam je za svaku od njih potrebno i životno iskustvo. Nije sve samo u zagonetkama, za neke zadatke važni su i matematički, zemljopis, glazba… Također, ako u sobi pronadete aktovku kakva se upotrebljavala u prošloj stoljeću, mladi najvećoj još neće znati što je to. U našem slučaju najviše dolaze studenti i odrasli – rekao je Andrej Štefan Martić, dizajner igrica i voditelj zagrebačke Escape Room Arene.

Ta vrsta zabave kod nas je postala pravi hit među tvrtkama, koje u bježanju iz zaključanih soba vide upravo idealnu priliku za team building.

– U sobama je tim ljudi koji, htio – ne htio, mora surađivati, stalno razgovarati i zajedno tražiti rješenja. Sobu za bijeg nije moguće riješiti sam jer nitko nije talentiran za svaki aspekt, svaku zagonetku. Zato je idealan za ‘team-building’, tjera ljude na timski rad, da jedan sat rade zajedno. Ako zaposlenike, primjerice, odvedete na vožnju kačima, neće se naći u situaciji da ovise jedan o drugom – dodao je Štefan Martić, koji nam je otkrio i da je riječ o relativno novoj pojavi, odnosno da su sobe za bijeg ‘team-building’ ugostile prije dvije godine.

I ‘escape rooms’, baš poput videoigara, polagano kucaju na vrata kadrovskih službi velikih kompanija, koje su se također počele koristiti njima u potrazi za najboljim kandidatima za posao.

– Poslodavci vole vidjeti kako će njihovi budući zaposlenici djelovati u različitim situacijama. Nalazi su u kontrolirom prostoru i pod nadzorom, a s druge strane kamera postoji i psiholog koji proučava njihove reakcije. U svakom slučaju, riječ je o zanimljivom načinu testiranja, ljudi odmah imaš priliku vidjeti ‘u akciji’ i doznati kako surađuju s drugima – objasnio je Štefan Martić i istaknuo da u ovom trenutku još ne možemo govoriti o trendu iako raste broj tvrtki koje u razgovore za posao ubace neku varijantu ‘escape rooma’.

Ne treba zaboraviti ni igre igranja uloga ili RPG-ove (role playing game), među kojima kulturni status već desetljećima uživa ‘Dungeons and Dragons’ (D&D) s nekoliko desetaka milijuna sadašnjih i bivših igrača. Takvi naslovi igračima dodjeljuju određeni lik čije postupke usmjeravaju sami, a osim tradicionalnog bacanja kockica i kretanja po ploči, od njih se traži i oponašanje određenih zvukova ili govora, upotreba logike pa čak i matematike. Prvi ‘D&D’ datira još iz 1974., a u međuvremenu je dobio niz nastavaka i ‘remakeova’, kao i bezbrojne slične naslove, od kojih najviše pozornosti trenutačno privlače ‘Dinosaur Island’, ‘Rising Sun’ te igra bizarnog naslova ‘Secret Hitler’.

Sve u svemu, čini se da odraslima nikad nije bilo zabavnije.

Talijanska modna kuća Versace od kraja rujna više nije u vlasništvu obitelji Versace. Donatella Versace, kreativna direktorka i jedna od nasljednica modnog brenda, te ostali članovi obitelji prodali su 80 posto tvrtkih dionica američkoj modnoj kući Michael Kors. Ostalih 20 posto dionica Versace je još prije četiri godine prodao američkom investicijskom fondu Blackstone koji je zatim obitelji Versace savjetovao prodaju cijele tvrtke umjesto izalska na bruzu te pro- našao nekoliko potencijalnih kupaca, među kojima je bila i kuća Michael Kors.

Prije nego što je obitelj Versace odlučila prodati tvrtku, Donatella Versace mediji je i tržišno pogurala prema vrhu velikim modnim revijama organiziranim u povodu dvadesete godišnjice smrti osnivača tvrtke Giannija Versace. Na ekskluzivnoj reviji na Milanskom tjednu mode pojavile su se manekenke Cindy Crawford i Carla Bruni koje su prije dvadeset godina nosile kreacije tog brenda, a s njima je modnom pi- stom prošetala i Donatella Versace te tim nastupom poslala u povijest jednu od najpoznatijih modnih obitelji Italije. Sličnu predstavu Versace je imao i u New Yorku, o čemu su izvijestili najveći svjetski mediji koji prate modu. Obilježavanjem dvadesete godišnjice bratove smrti (modni je kreator Gianni Versace ubijen) Donatella je dala nov zamah obiteljskomu modnom brendu, što mu je u pregovorima s Korsom malo podignulo cijenu. Kupnjom luksuznoga modnog brenda Kors je nastavio preuzimanje započeto prošlogodišnjom kupnjom luksuznog brenda cipela cipela.

Desetljećima su tržištem luksuznih proizvoda vladala europska carstva poput LVMH-a, Keringa, Richemonta i Swatcha, koja su rasla zahvaljujući preuzimanjima i spajanjima. Prijestolje im sličnom luksuznom strategijom u posljednje vrijeme pokušavaju oteti otvoreni investicijski fondovi rizičnog kapitala s privatnom ponudom, ali i američke luksuzne grupe kao što su Tapestry i Michael Kors.

Dok obožavatelje Versaceovih kreacija, ali i modne znal- ce, zanima kako će se talijanska modna profinjenost i razigranost kreativno sljubiti s američkom racionalno- šću, financijski stručnjaci tvrde da se Kors preračunao i previše platio Versace. Primjerice, Wall Street Journal objavio je da ta kuća ne vrijedi koliko ju je Kors platio jer je prihod prošle godine bio malo veći od 700 milijuna dolara, a neto dobit samo 17,5 milijuna dolara. No u Korsu imaju vrlo optimistične planove i najavljaju osvajanje novih tržišta Versaceovom odjećom i modnim dodacima. Kad je pak riječ o modnom izričaju sad već bivšega talijanskoga modnog brenda, ništa se neće promijeniti, bar zasad, jer Donatella Versace ostaje kreativna direktorka. To preuzimanje neće stilski utjecati ni na prepoznatljivost Michaela Korsa jer njegova ponuda luksuznih brendova ostaje jednaka. Prema izjavi izvršnog direktora Johna Idol, pozornost izaziva cilj Michae- la Korsa, odnosno Capri Holdinga, u bliskoj budućnosti: Versaceov godišnji prihod podignuti s ovogodišnjih 850 milijuna dolara na dvije milijarde.

  • Neki drugi talijanski luksuzni modni brendovi go- dišnje zarađuju milijarde dolara. Versaceovo tržište zasad je veoma nerazvijeno, ali ima velik potencijal. To će se promijeniti jer sad iza sebe ima sve resurse Capri Holdinga – izjavio je Idol na konferenciji za novinare održanoj u povodu preuzimanja.

Novi vlasnik, primjerice, namjerava povećati prodaju Versaceovih modnih dodataka sa sadašnjih 35 na.