Iako se u posljednje vrijeme mogao steći dojam da se situacija s povlačenjem novaca iz europskih fondova popravila, konzultantica Ariana Vela nedavno je objavila da smo druga najgora država članica prema iskorištenosti fondova EU. Prema njoj, hrvatskim je korisnicima od početka 2014. do kraja prošle godine iz strukturnih i investicijskih fondova ugovoreno 57 posto, a isplaćeno samo 21,54 posto dostupnih sredstava, odnosno 1,98 milijardi eura od dostupnih 10,7 milijardi, što je porazan rezultat i smješta Hrvatsku samo ispred Španjolske.
Rasprava o tome koliko će Hrvatska imati na raspolaganju u sljedećem financijskom razdoblju EU, od 2021. do 2027., tako postaje zapravo bespredmetna jer većinu sredstava na raspolaganju, kako sada stvari stoje, ionako ne iskoristi. Što se iskorištenja fondova na sjeveru Hrvatske tiče, jednom od najrazvijenijih područja u državi, broj ugovorenih sredstava u odnosu na cijelu Hrvatsku prilično je zanemariv, barem kada je u pitanju Operativni program konkurentnosti i kohezija 2014. do 2020. (OPKK). Kako pokazuju podaci Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, u sklopu spomenutog programa pet sjevernih županija (Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Međimurska, Bjelovarsko-bilogorska, Krapinsko-zagorska) ugovorilo je 11 posto nepovratnih sredstava iz ESIF fondova (europski strukturni i investicijski fondovi) od ukupne mase (3,5 milijardi kuna), pri čemu je najviše otpalo na Varaždinsku županiju, čiji je udio iznosio tri posto. Slične brojke vrijede i za isplaćene iznose, s tim da je omjer isplaćenih sredstava u odnosu na Hrvatsku devet posto.
No neki iznosi i nisu tako maleni, posebice kada se u obzir uzme veličina i gospodarska snaga tih županija. Tako je Varaždinska županija ugovorila projekte vrijedne 964 milijuna kuna, od čega je isplaćeno 202 milijuna. Slijedi je Krapinsko-zagorska s 820 milijuna kuna.
