Nastavak pozitivnih trendova

Ova 2019. trebala bi bilježiti nastavak ovakvih pozitivnih trendova, što se može potkrijepiti i najavama gospodarstvenika o njihovim ulaganjima. Također, ta će županija nastaviti provoditi projekte Europske unije koji trenutačno na ovom području iznose pola milijarde kuna, a očekuje se raspisivanje novih natječaja.

Bjelovarsko-bilogorska županija ima velike kapacitete u proizvodnji piljene građe, ploča, šperploča, furnira, iverice, masivnog i pločastog namještaja, parketa, drvne galanterije i drugih proizvoda. Posebno mjesto u gospodarstvu ima peradarstvo, i to ponajprije proizvodnja kokoši nesilica, odnosno proizvodnja konzumnih jaja, u kojem županija zauzima jednu od vodećih pozicija u ukupnoj državnoj proizvodnji. Ekološka proizvodnja poljodjelskih kultura, ali i stočarstvo u sustavu ekološke proizvodnje imaju velike mogućnosti za razvoj zbog postojanja prirodnih resursa, osobito visoke plodnosti i očuvanosti tla, ali i kvalitete zraka koji i više nego zadovoljavaju europske standarde.

Broj zaposlenih u ovoj županiji u 2017. rastao je za 660 radnih mjesta, s 13.051 na 13.710. S druge strane, što je temelj za ukupan bruto domaći proizvod, ukupan je prihod trgovačkih društava koje su članice gospodarske komore i tu je rast sa 6,4 milijarde kuna na 6,9 milijardi. Za još optimističniju situaciju može se gledati rast investicija u dugotrajnu imovinu. Ostvaren je rast sa 127 milijuna na 186 milijuna kuna, što je preduvjet za novo zapošljavanje i novi rast ukupnog prihoda, a onda i rast BDP-a. Ako se tomu još dodaju obrtnici te ukupna događanja, može se računati da su i dalje u pozitivnim trendovima i da ta županija ima jako dobru perspektivu. Bjelovarsko-bilogorska županija trenutačno je prva županija u Hrvatskoj sa zelenom energijom. Sagrađena je velika geotermalna elektrana, desetak megavata pogona bioplina, a već se radi i na kogeneraciji. Tu su termoelektrane Bjelovar i Grubišno Polje.

Drvena industrija napravila je velik pomak. Tu su Kronospan, Bjelin i Prima. I u poljoprivredi su dosta dobri pomaci. No da bi to bilo još bolje, potrebne su ‘greenfield’-investicije koje su uvjetovane. Nova ulaganja traže novi prostor. Tu je županija slabija s gospodarskim zonama i problem je priključna cesta prema Zagrebu. Jednako tako, prvi put u 2018. vidi se apsolutni porast broja obrtnika za oko 3,5 posto. S obzirom na to da su prošla već dva mjeseca u ovoj godini, može se zaključiti da se ne radi o sezonskim mijenama.

Situacija bi trebala biti još bolja je su izmjene Zakona o obrtu ušle u javnu raspravu pa će se školstvo urediti na način kako je to željela Obrtnička komora, što je bila jedna od kočnica. Također, osim nikad većih državnih poticaja za otvaranje novih obrta za zapošljavanje, tu je i stalna suradnja sa županom, jednim od prvih dužnosnika koji je prije dosta godina započeo ozbiljnu suradnju s obrtnicima. Što se tiče broja obrta potkraj 2018., bilo ih je 41 više u odnosu na godinu prije.

Bjelovarsko-bilogorska županija i sama je u velikom investicijskom ciklusu koji se veže uz iskorištavanje europskih sredstava, a koji ide na ruku i obrtnicima i gospodarstvenicima u građevinskom sektoru. Trenutačno je u toj županiji oko pola milijarde kuna europskih projekata, a velik dio njih tiče se građevinskih radova te podizanja energetske učinkovitosti u zdravstvu i školstvu.

Predstavnici Bjelovarsko-bilogorska županije održali su niz sastanaka s obrtnicima i gospodarstvenicima kako bi ih upoznali s natječajima koji se raspišu, a sve kako bi mogli konkurirati. Da je to dobar put, potvrđuju i zaključeni ugovori s izvođačima radova na obnovi škola i domova zdravlja jer dio njih došao je u ruke domaćih građevinara i obrtnika.

Bjelovarsko-bilogorska županija ima sedam potpornih mjera za pomoć gospodarstvenicima i obrtnicima koje su dogovorene upravo s njima, a neke od njih su sufinanciranje dokumentacije za prijavu na fondove EU ili pak sufinanciranje novih strojeva i opreme te sufinanciranje uređenja proizvodno-poslovnih prostora.