Podrška poduzetnicima

Gospodarska situacija u pet sjevernih županija sve je bolja. Međimurska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska i Bjelovarsko-bilogorska županija optimistično grabe naprijed. Nekoliko segmenata govori u prilog napretku. Broj nezaposlenih pada, rastu prosječne mjesečne plaće, a BDP po stanovniku u uzlaznoj je putanji. Iako će poslodavci u sjevernim županijama, koji se uglavnom bave proizvodnim djelatnostima, reći da im povećanje plaća (pogotovo povećanje minimalne plaće koje je Vlada izglasovala potkraj prošle godine) nije dobro sjelo jer im je povećalo troškove, još mogu izdržati. I to zahvaljujući rastu robnog izvoza koji u posljednjih nekoliko godina nosi poduzetnike sjevera.

Svakako, županije podupiru svoje gospodarstvenike koliko mogu nizom mjera. Primjerice subvencioniranjem kamatnih stopa i kreiranjem raznih programa na koji se poduzetnici mogu javiti kako bi im poslovanje bilo jednostavnije. Tako, primjerice, Varaždinska županija u 2019. nastavila s potporama poduzetnicima u malom gospodarstvu (malim i srednjim poduzećima, obrtima, startupovima i drugima) subvencioniranjem kamatnih stopa po kreditnim linijama, u koje je uključena županija s resornim ministarstvom te gradovima i općinama na području županije.

– Cilj je subvencioniranjem kamatne stope olakšati financiranje poduzetnika u malom gospodarstvu tijekom uzimanja kredita kod poslovnih banaka, što je posebno bilo važno u vrijeme gospodarske krize 2008./09. godine – kažu iz Varaždinske županije. Ta je županija prošle godine pokrenula i pilot-projekt premošćivanja jednog od većih problema poljoprivrednika ovog kraja – financiranje proljetne sjetve. Iako neke banke imaju kreditne linije za tu namjenu, malo poljoprivrednika može zadovoljiti bankarske uvjete dobivanja kredita. A prema podacima Hrvatske narodne banke, na sjeveru Hrvatske (na dan 30. studenoga 2018.) odobreno je ukupno 24,9 milijardi kuna kredita, što je oko deset posto svih izdanih kredita u Hrvatskoj. Pogleda li se detaljnije plasman kredita, gotovo 16 milijardi otišlo je tvrtkama (javnim i privatnim), a 8,58 milijardi građanima. Uspoređujući kreditnu sliku sjevera s cijelom Hrvatskom, poduzetnici su uzeli više kredita. Naime, 68 posto svih kredita pet sjevernih županija otišlo je poduzetnicima, dok je na razini cijele Hrvatske taj omjer gotovo 50 posto. Za razliku od ostalih poduzetnika u Hrvatskoj, oni na sjeveru imaju malo bolje financijske pokazatelje likvidnosti.

Kada već spominjemo podatke HNB-a, građani pet sjevernih županija u bankama imaju deponirano ukupno 19,4 milijarde kuna (ukupni depoziti u Hrvatskoj na dan 30. studenoga 2018. iznose 201,4 milijarde kuna). Najviše depozita (depoziti kućanstava obuhvaćaju depozitni novac, štedne i oročene depozite., op. a.) imaju građani Varaždinske županije – 5,2 milijarde kuna, a najmanje građani Koprivničko-križevačke županije – 3,06 milijardi kuna. Taj novac svakako može biti ulagački potencijal. Budući da se sve više novca u bankama razročuje, odnosno građani sele gotovinu iz oročenih depozita na tekuće i žiro-račune, svakako bi bilo dobro taj kapital u nekome trenutku vidjeti u biznisu.

Pozitivna slika poduzetnika sjevera može se vidjeti u sve manjem broju blokiranih tvrtki. Prema posljednjim podacima Financijske agencije, posljednjeg dana prošle godine bile su blokirane 594 pravne osobe. Riječ je o blokadama do 120 dana i više od 120 dana. Godinu prije bilo ih je 685, dakle govorimo o padu od 13 posto. I ono što je još najvažnije, pada razina duga. Prema spomenutim podacima, ukupni dug svih blokiranih pravnih osoba posljednjeg dana prošle godine pao je na gotovo 209 milijuna kuna, dok je godinu prije taj dug iznosio gotovo 286 milijuna kuna. Riječ je o velikom padu od gotovo 27 posto! Iako su riječi dug i blokiran neželjene, teške i vrlo često ih se izbjegava.