Obiluje proizvodnjom. Industrija je na sjeveru jača nego igdje u Hrvatskoj. Krenemo li detaljnije analizirati poslovanje tvrtki, može se primijetiti kako je EBIT marža pala. Pad toga pokazatelja zabilježen je 2017. na razini cijele Hrvatske, no na sjeveru više. To znači kako je produktivnost pala na sjeveru više nego na razini Hrvatske.
Međutim, poduzetnici sjevera imaju nešto što cijela država nema – a to je jako veliki udio izvoza u poslovnim prihodima. Na razini državnog prosjeka, taj udio iznosi malo manje od 21 posto. Na sjeveru taj je udio čak 32 posto. Iako udio izvoza u prihodima na sjeveru stagnira, a u Hrvatskoj blago raste u odnosu na 2016., i dalje stoji činjenica da poduzetnici sjevera trećinu prihoda ostvaruju izvan Hrvatske.
Ono što krasa poduzetnike sjevera jest disciplina u naplati i plaćanju. Njihov koeficijent likvidnosti veći je nego državni prosjek, a broj dana koji je potreban za plaćanje računa krajem je nego u državi. Prosječno su potrebna 74 dana za naplatu potraživanja (godinu prije 79 dana), dok su u cijeloj Hrvatskoj prosječno potrebna 83 dana za naplatu (godinu prije bilo je potrebno 87 dana). Osim brže naplate, logično je i da brže plaćaju od državnog prosjeka. Tako prosječan poduzetnik sjevera svoje obveze prema dobavljačima plaća u roku od 69 dana (godinu prije trebala su mu 72 dana), dok je Hrvatskoj potrebno 72 dana za plaćanje dobavljačima. Tvrtke na sjeveru jednako su zadužene kao i državni prosjek. Nisu prezadužene i imaju dovoljno kapitala za ulaganje u prave projekte jer imaju solidan potencijal u izvoru financiranja.
