Slično vrijedi za Krapinsko-zagorsku, gdje se na treće mjesto, iza vodnoga gospodarstva i željeznice, smjestio Poslovno-tehnološki inženjerski kabinet Krapinsko-zagorske županije (20 milijuna kuna). Drugim riječima, kada bi se izuzelo projekte gospodarenja vodama i obnove ili dorade željeznice, količina ugovorenih sredstava bila bi osjetno manja.
Nadalje, razvidno je da najveći iznosi otpadaju na projekte iz javne domene, dok je novac ugovoren za unapređenje privatnih tvrtki mnogo manji, premda se to može i očekivati jer su projekti od javnog interesa redovito daleko najzahtjevniji i najskuplji. U MRRFEU kažu kako su načelno zadovoljni iskorištenjem dostupnih sredstava u promatranim županijama, ali da uvijek može i bolje.
A da bi rezultat bio bolji, mogu pomoći projektu u najavi, odnosno u Indikativnom godišnjem planu za 2019., među kojima se visinom financijske omotnice ističe gradnja mreža sljedeće generacije (NGN) i prijedloga mreža sljedeće generacije (NGA) u bijelim područjima (područja gdje ne postoji komercijalni interes za tu uslugu), za koji je indicirana čak 1,1 milijarda kuna (prema projektu najviše 76 milijuna kuna, s tim da se isti prijavitelji mogu javljati s više projektnih prijedloga).
