U tablici nema projekta gradnje dviju pruge (Dugo Selo – Križevci te Gradec – Sveti Ivan Žabno) jer se provode na području dviju županija.
juna kuna ugovorenih sredstava, ali isplaćenih 132 milijuna, što je prema tom kriteriju smješta iza Koprivničko-križevačke, Međimurske i Varaždinske, koje su ugovorile manje sredstava, ali ih dosad naplatile više. Najviše je isplaćeno u Koprivničko-križevačkoj, 216 milijuna kuna, a najmanje u Bjelovarsko-bilogorskoj, koja je i ugovorila uvjerljivo najmanje sredstava, samo 295 milijuna kuna (isplaćeno 46 milijuna).
Uvjerljivo najveći projekt u ovim županijama je rekonstrukcija postojećeg i gradnja drugoga kolosijeka pruge na dionici Dugo Selo – Križevci, za što je ugovoreno 543 milijuna kuna (realizira se u dvije županije, Zagrebačkoj i Koprivničko-križevačkoj), isto kao i projekt gradnje nove željezničke pruge za prigradski promet na dionici Gradec – Sveti Ivan Žabno, vrijedan 65 milijuna kuna. U oba slučaja korisnik je HŽ Infrastruktura. Drugi po veličini projekt u tim županijama prema ugovorenim sredstvima je 488 milijuna kuna namijenjenih sustavu odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Varaždin u Varaždinskoj županiji.
Vodno gospodarenje najveći je pojedinačni korisnik i u Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje je ugovoren 321 milijun kuna za gradnju sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje Zaprešić i sustava odvodnje Zlatar. I u toj županiji visoko je plasiran projekt željezničke infrastrukture, odnosno modernizacija i elektri-
