Investicije na hrvatskom sjeveru

To je da uvjerljivo najviše ulažu tvrtke izvoznici, jer ih na to tjera tržište žele li ostati konkurentne. Tvrtke kojima nije primaran cilj izvoz manje i ulažu, pa iz toga zaključujemo da rast investicija zadnjih godina na hrvatskom sjeveru nije plod neke Vladine smišljene politike, ali ni lokalnih vlasti koje bi mogle biti aktivnije na tom području. Ipak, ima i dobrih primjera, pogotovo ondje gdje je lokalna vlast potaknula ulaganja, kao što je nedavno stari kompleks Done u Gornjoj Stubici u Krapinsko-zagorskoj županiji pretvoren u prostor za više obrtnika i tvrtki, u koji se uselilo njih 13.

Općina Gornja Stubica je te i ostale tvrtke i obrte koji pokreću poduzetničku djelatnost ili otvaraju nove odnosno proširuju postojeće pogone u prvoj godini oslobodila plaćanja komunalne naknade 100 posto, u drugoj godini 75 posto, u trećoj 50 posto, a za dio njih sufinancira i kamate. Inače, kako kažu u Županijskoj komori Krapina, temelj županijskoga gospodarstva čini pre-rađivačka industrija, koja ostvaruje gotovo polovinu ukupno ostvarenih prihoda te zapošljava gotovo polovinu zaposlenih. Još nemaju podatke za 2018., ali navode da je godinu prije više od 63 posto investicija ostvareno upravo u toj djelatnosti, a ukupno je investirano 473,5 milijuna kuna.

U Koprivničko-križevačkoj županiji poduzetnici su 2017. uložili više od milijardu kuna, a iako nemaju podatke za prošlu godinu, u tamošnjoj Županijskoj komori ističu da ulagački potencijal leži u sektorima energije, posebno geotermalne, prirodnog plina i vode te preradivačkoj i farmaceutskoj industriji. Navode nekoliko primjera znatnih ulaganja i lani, poput nove proizvodne linije, pilane i kotlovnice Bauwerk Boena Hrvatska.

I KTC je u 2018. investirao u dvije benzinske postaje na brzoj cesti Križevci – Zagreb te u gradnju novog prodajnog centra u Karlovcu, što je najveća investicija u povijesti kompanije, a ta tvrtka najavljuje nova preuređenja prodajnih centara te obnovu hotela Milenij. I Vemo trade je investirao u gradnju – proizvodno-sklađišne hale, a treba spomenuti i Rasco, koji i u sljedećem trogodišnjem razdoblju namjerava investirati u povećanje proizvodnih kapaciteta, tehnologiju, edukaciju zaposlenika te razvoj novih proizvoda – poručuju iz Županijske komore Koprivnica.

U ovoj se županiji pripremaju i tri velike kapitalne investicije ove godine – Aglomeracija Koprivnica (450 milijuna kuna), Aglomeracija Križevci (257 milijuna kuna) i Aglomeracija Đurđevac (280 milijuna kuna), što će pozitivno utjecati, kažu, na ulagačku klimu.

I u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji bilo je investicija, ali zasigurno manje nego u drugim, što pokazuje i podatak iz 2017. kada je njihova vrijednost bila 186 milijuna kuna. Ipak, iz Županijske komore Bjelovar napominju da je lani bilo velikih investicijskih projekata u drvoprerađivačkoj i metaloprerađivačkoj industriji te da se očekuju i u ovoj godini.

Smatramo da je posljednjih nekoliko godina investicijska klima malo povoljnija, i to ponajprije na području grada Bjelovara, koji je uveo model ‘tax-free’ za sve nove investicije na području grada. Uz to, i Županija i gradovi posebnim mjerama poticanja gospodarstva nastoje poboljšati poduzetničku i investicijsku klimu – ističu u Županijskoj komori.

To što su tvrtke s hrvatskog sjevera među najvećim ulagačima u zemlji može biti ohrabrujuće, ali jednostavan pokazatelj da i s tog područja ljudi odlaze u inozemstvo upozorava da ni ondje nije najsjajnije, što znači da bi i država i lokalne vlasti morale učiniti dodatne napore kako bi poboljšale, možemo reći, za sada solidnu ulagačku klimu.