Hrvatska turistička zajednica otvorila je ured u Kini. Kako kanite predstaviti Hrvatsku na tom mnogoljudnom i specifičnom tržištu? Koliko su Kinezi dosad bili zainteresirani za našu zemlju? – Hrvatska s tog tržišta u posljednjih nekoliko godina bilježi visok dvoznamenkasti porast turističkog prometa. Taj smo trend zadržali i ove godine te ostvarili više od 220 tisuća dolazaka i 320 tisuća noćenja kineskih turista, što je u odnosu na isto razdoblje lani rast od 40 posto. S obzirom na veličinu kineskog tržišta i potencijale koje Hrvatska posjeduje, imamo itekako prostora za rast, zbog čega smo i otvorili ured u Šangaju. Poznato je da turisti s tog tržišta vole Dubrovnik, Zagreb ili Plitvička jezera, osvaja ih naša bogata kulturno-povijesna baština, kvalitetna eno-gastronomija te očuvana priroda. Novi ured provodit će sve ključne promidžbene aktivnosti i nastojati privući još više kineskih turista, uvesti izravne zrakoplovne linije između zemalja, razvijati ponudu prilagođenu kineskim turistima te jačati suradnju s ključnim kineskim partnerima. Važne aktivnosti predstavljanja bit će provedba ciljanih marketinških kampanja u pojedinim gradovima, i to s naglaskom na društvene mreže, zatim organiziranje posebnih radionica i prezentacija za kineske partnere koji dovode goste u Hrvatsku i Europu, sudjelovanje na turističkim sajmovima, ali i zajedničke aktivnosti s predstavništvom HGK također u Šangaju. Za iduću godinu dogovorit ćemo zajednički nastup na China International Import Expou.
U hrvatskom turističkom sektoru neki smatraju da turisti iz Azije nisu najbolji izbor jer premalo troše izvan paketa dobrovoljnih usluga. Kolika je razlika između zahtjeva i očekivanja kineskog turista u Hrvatskoj u odnosu na američkog, ruskog ili njemačkog? – Osnovna je razlika između kineskih i, primjerice, europskih turista ta što oni preferiraju putovanja u pred i posezoni, a upravo se to odlično uklapa u naš strateški cilj produženja sezone i kreiranje cjelovite turističke godine. Kineske turiste ne zanima klasični ljetni odmoristi turizam, oni traže sadržaj i izravan kontakt s kulturom destinacije u kojoj borave. Nije riječ o slabim potrošačima jer je lani svijetom putovalo rekordnih 122 milijuna kineskih turista koji su potrošili više od 115 milijardi dolara, pa s pravom vrijedi izrek da kineski turisti mijenjaju svijet. Također, prema Svjetskoj turističkoj organizaciji, Kina je na prvome mjestu tržišta prema potrošnji u turizmu i na putovanjima. Naime, turistička potrošnja kineskog tržišta u 2017. dosegla je razinu od 228,1 milijarde eura, a na drugom je mjestu npr. SAD sa 119,7 milijardi eura.
