Sajmovi i promidžba

Termina i rezerviranje u zadnji čas, što je ponovno povezano sa strukturoom gostiju. Naime, što su gosti manje iskusni nautičari, to njihova rezervacija više ovisi o vremenskoj prognozi, što opet rezultira rezervacijama u zadnji čas ili u slučaju loše prognoze otkazivanjem. Struktura gostiju u kojoj je mnogo više općih turista od nautičara povećava sezonalanost, odnosno problem preopterećenosti kapaciteta na omiljenim odredištima u visokoj sezoni – upozoravaju u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Smatraju da će na daljnji razvoj čartera utjecati uspostavljanje mehanizma i kontrola rasta čarterske flote te usklađivanje s realnim potencijalom tržišta i kapacitetima odredišta. Prema HGK-ovu mišljenju, treba pojačati promidžbeni angažman na nedovoljno obrađenim odredištima poput SAD-a, Australije, Skandinavije, pa i Velike Britanije, kao i na već zahvalnim tržištima Austrije ili Njemačke.

Na tome već rade HGK-ove nautičke udruge s Hrvatskom turističkom zajednicom pa će 2019. izlagati na sajmovima kao što su Boot Düsseldorf, Boot Tulln te Interboot Friedrichshafen, a planiran je i niz B2B radionica i specijaliziranih prezentacija u Hrvatskoj i inozemstvu, studijskih putovanja, oglašavanja te prilagodba modela udruženog oglašavanja za nautiku.

Čartere, marine i restorane treba poticati da se više usredotoče na predsezonsu travnju i svibnju, kad ima najviše prostora za rast, te ih poticati da produlje rad objekata otvorenih samo dok traje sezona. Na razini ukupnoga turističkog prometa u glavnoj sezoni u srpnju i kolovozu ostvari se 62 posto godišnjega prometa, a u nautici 45 posto, što govori da je sezonalanost tog oblika turizma znatno manja.

Dnevna potrošnja nautičara u 2017. od 126 eura po danu za 40 posto je veća od one prosječnoga hrvatskog turista. Trećinu tog iznosa nautičari troše na ugostiteljske usluge, sport, zabavu i kulturu, što govori da u sklopu nautike možemo izgrađivati i druge oblike turizma te se njome koristiti kao ključnim proizvodom za smanjenje sezonalanosti, upućuju u Komori, naglašavajući da treba riješiti pitanje usklađenosti dozvola za upravljanje brodicama jer se još ne priznaju dozvole nekih država s jakom pomorskom tradicijom i visokim standardima izdavanja dozvola, zbog čega si zatvaramo vrata nekih tržišta.

Nautički sektor nakon donošenja Zakona o lučkim kapetanjima i Pomorskoga zakonika u ovoj godini najviše iščekuje donošenje zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Izmjene u zakonodavstvu trebale bi omogućiti nove investicije u vezove i povećanje kvalitete sadržaja u marinama te urediti sustav koncesioniranih sidrišta, pri čemu struka predlaže da se različitim bojama označavaju različite bove za različite veličine plovila, jasno označava obuhvat koncesije, regulira statusa bova pred restoranima i sve češća naplata veza na nelegalnim vezovima (sidrišta, bove ili pontoni).

Razvoj nautičkoga turizma ovisi o razvoju nautičke infrastrukture i kapacitetima tranzita hrvatskoga dijela Jadrana, za koje bi trebalo napraviti studiju i dobiti podatke s koliko i kakvih vezova raspolažemo te koliko plovila mimo postojeće čarterske flote i na stalnom vezu možemo primiti u tranzitu. Potrebna je i povoljna porezna politika za taj sektor jer marine potpadaju pod 25 posto PDV-a te se također zbog razvrstavanja djelatnosti ostale rekreacijske i zabavne djelatnosti ne mogu prijavljivati za novac namijenjen turizmu, a čarteri kao i ostatak smještajnih objekata zagovaraju smanjenje PDV-a na smještaj sa sadašnjih 13 na 10 posto, objasnili su u HGK.