Uteg Agrokora

Na rast prihoda od 44 posto utjecalo je povećanje prometa s turoperatorima, primarno s engleskog i skandinavskog tržišta, prodaja proizvoda Kompas vile te rast prihoda u segmentu bržih linija privatnih katamarana.

Gledajući poslovne rezultate Atlasa i Kompasa Poreč, valja biti oprezan jer obje agencije nose uteg Agrokora, dio su računovodstvene križaljke toga koncerna. Ove smo godine s rang-liste stotinu najvećih u turizmu izgubili adriatica.net, tvrtku u Agrokorovu sustavu koja je s 40 milijuna kuna u 2016. pala na manje od 20 milijuna prošle godine, s time da je gubitak smanjen sa 500 milijuna kuna na 250 milijuna, što se opet može pribrojiti računovodstvenim metodama s kojima su upoznati samo Agrokorovi čelnj ljudi. Upitno je što će Agrokor u budućnosti napraviti sa svojim turističkim portfeljem koji uključuje i Karisma Hotels Adriatic. Može se pretpostaviti da će biti na prodaju, samo je pitanje tko će portfelj htjeti kupiti bez otpisa dugova. Lani je na rang-listi bila i agencija Kompas Zagreb koja se odnedavno povlači po medijima zbog najavljenog stečaja, a u koji ju je gurnuo preuzimač Matko Bolanča iz fonda Inspire. Ovo je najvjerojatnije posljednja godina da tu agenciju s dugogodišnjom tradicijom koja je dospjela u pogrešne ruke imamo na rang-listi.

Emanuel Tutek, partner u konzultantskoj tvrtki Horwath HTL, analizirajući poslovanje turističkog tržišta u prošloj godini, ističe da je takav dugogodišnji trend s iznadprosječnim stopama rasta u pravilu posljedica povećanja cijena koje su pak odgovor na rast potražnje, pa bismo slikovito mogli reći da su hrvatski hotelijeri iskoristili spremnost emitivnih tržišta da plate premiju za kupanje u našemu moru. Porast cijena također je rezultat ‘brownfield’-investicija kojima se podiže razina objekata. Kad govorimo o profitabilnosti na razini marži EBITDA, vidi se da sektor i dalje visokoprofitabilan i orijentiran na kontrolu troškova. Tutek se osvrnuo i na trendove u 2018.

– Ove smo godine nakon mnogo vremena prvi put vidjeli trzavice i propitkivanje rezultata. Dogodila se promjena koja je neke iznenadila, a učinak je Svjetskoga nogometnog prvenstva, povratka konkurentnih tržišta, limita ili promašaja u upravljanju cijenama i bukingom. Ukupni rezultat bit će dobar, ali ulazimo u razdoblje normaliziranog rasta pa u budućnosti možemo očekivati i naprednije planiranje i predviđanje umjesto prakse linearne ekstrapolacije trendova kojom se uvjeravamo da ćemo unedogled rasti iznadprosječnim stopama rasta. To će posebno biti važno na razini profitabilnosti koja u budućnosti ne može ostati na sadašnjoj zbog povećanja troškova u konkurentnoj utakmici, od investicija u ljudski kapital, brendove, hardver i softver objekata do rješavanja pitanja kampova. Možemo to promatrati i s pozitivnog aspekta jer niže marže u primjerima najbolje međunarodne prakse na kraju ne znače manju dobit u apsolutnim iznosima. Naprotiv, oni su znatno veći – komentira Tutek.

Promatrajući trend okupnijivanja hotelskog tržišta, ne samo u Hrvatskoj nego i u široj regiji, on će se nastaviti i u idućem razdoblju. Naime, prema podacima Horwath HTL-a, samo devet posto najvećih hotelskih tvrtki stvara više od 85 posto prihoda.

– Velika je to koncentracija tridesetak ključnih igrača, no većinu sektora tvore mali igrači, zato ima mnogo prostora za daljnju konsolidaciju i izlazak naših velikih igrača, odnosno ulazak globalnog kapitala s pomoću kojega naše velike kompanije postaju dovoljno velike i atraktivne. Brzina preuzimanja jako će ovisiti o tome hoće li se cjelokupno poslovno okružje u Hrvatskoj normalizirati, zapreke za ulazak smanjiti i Hrvatska pozicionirati kao atraktivna na tržištu ozbiljnih međunarodnih ulagača. Ozbiljni investitori analiziraju tržište i traže odgovarajuće mete, ali imamo i prodavatelje koji su neozbiljni i ne razumiju ili ne poštuju međunarodna pravila i procedure nužne za ozbiljnu ponudu. Neuređena poslovna okolina sa svim zaprekama za investiranje i biznis i dalje ostaje ključni problem koji bi država napokon trebala riješiti. Barem u sektoru turizma imamo konkretne probleme koji se mogu i moraju hitno riješiti – smatra Tutek.

Već se neko vrijeme u turističkim krugovima govori da je Valamar Riviera na meti nekoliko globalnih igrača, što nije čudno s obzirom na sve ključne pokazatelje zbog kojih je neka tvrtka atraktivna na tržištu kapitala, u čemu je Valamar daleko odmaknuo ne samo u sektoru turizma nego i među ostalim kompanijama na Zagrebačkoj burzi. Doduše, i Lekini hoteli prodavali su se više od deset godina, Liburnia Riviera već dulje traži kupca, pa to ne mora na prvu značiti da se u ovoj godini spremaju ozbiljna akvizicija. Ali za dobru cijenu nikad se ne zna…