NAUTIKA

U Hrvatskoj gospodarskoj komori navode da imamo jednu od najvećih svjetskih čarterkih flota i da smo već je jedno od vodećih nautičkih odredišta u svijetu, čak s mogućnošću da postanemo glavno, a u Ministarstvu turizma kažu da je nautika jedan od najprepoznatljivijih turističkih hrvatskih proizvoda. Dobri uvjeti za jedrenje u većem dijelu godine, turistička infrastruktura te duga tradicija nautičkog turizma, dodaju u Ministarstvu, razlozi su zbog kojih se takva ponuda ubrzano razvija i zbog kojih je Hrvatska danas jedno od prvih europskih i svjetskih nautičkih odredišta. Pritom je, rekli su, posljednjeg desetljeća posebno rastao nautički čarter, odnosno komercijalni dio ponude.

Hrvatska danas raspolaže s oko 17 tisuća vezova, no zbog potražnje koja svake godine raste nužno je sagraditi dodatnih 15 tisuća vezova u marinama, lukama i na kopnu. Ukupni je prihod luka nautičkog turizma u 2017. bio 855 milijuna kuna, od čega je 598 milijuna kuna ostvareno od iznajmljivanja vezova, što je 70 posto od ukupno ostvarenog prihoda. U odnosu na 2016. ukupni prihod veći je za 11,2 posto, a prihod od iznajmljivanja vezova za 10,9 posto.

Prema podacima iz sustava eCrew, do kraja listopada 2018. ostvareno je 477.000 dolazaka gostiju u čarteru. Ostvarili su 3,2 milijuna noćenja, što je povećanje broja gostiju od jedan posto u odnosu na isto razdoblje protekle godine. Budući da je prosječna potrošnja čartera prema posljednjem istraživanju 186 eura na dan, procjenjuje se da se u čarterskom segmentu nautičke ponude ostvaruje oko 4,5 milijarde kuna prihoda.

Posljednje istraživanje ‘Stavovi i potrošnja nautičara u Hrvatskoj – Tomas Nautika Jahting 2017.’ pokazuje da je u odnosu na 2012. prosječna dnevna potrošnja nautičara porasla za 26 posto – 126 eura po danu, dnevni izdaci nautičara u čarteru povećani su za 13 posto, a onih na plovilima u osobnom vlasništvu i suvlasništvu te vlasništvu prijatelja, rođaka ili i stranom čarteru za 11 posto. Najveću prosječnu dnevnu potrošnju među čarterašima imali su oni iz Velike Britanije (212 eura), Francuske (207 eura) i Nizozemske (202 eura). Akcijskim planom razvoja nautičkog turizma i Strategijom razvoja turizma do 2020. posebno je istaknuta važnost gradnje novih vezova i marina u atraktivnim odredištima s cjelogodišnjom ponudom, napominju.

Hrvatska gospodarska komora naglašava da su ACI-jeve 22 marine od ukupno 70 marina u Hrvatskoj u devet mjeseci 2018. ostvarile osamostotni rast prihoda od godišnjeg veza, 12-postotni od mjesečnog veza te 6-postotni od dnevnog veza. Fizički pokazatelji godišnjega veza ostali su na prošlogodišnjoj razini, rekli su, pa je tako na kraju rujna u ACI-jevim marinama boravilo 3416 plovila, a na dnevnom vezu ostvarena je 91 tisuća tzv. brod-dana, što je pad od osam posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a mjesečni vez povećao se 10 posto u tzv. brod-mjesecima.

U čarteru, koji se prati sustavom eCrew i eVisitor, ostvaren je blagi pozitivan rezultat na godišnjoj razini, 0,9 posto rasta u dolascima i 0,04 posto rasta u noćenjima u odnosu na 2017. U tom se segmentu mijenja i struktura gostiju, zbog čega je nužna hitna prilagodba uvjetima poslovanja u kojima je sve manje stalnih gostiju, pravih nautičara koji se vraćaju, a sve više ‘turista opće prakse’ koji tek iskušavaju nautiku i često se u nju ne vraćaju ili, ako se vraćaju, istražuju nova odredišta. Opći je trend rezerviranje kraćih.