Prema gospodarskim prognozama Europske komisije, trend rasta hrvatskog izvoza i u iduću se dvije godine neće previše promijeniti, a uvoz robe na krilima domaćih potražnje nastavit će rasti. Kao rezultat takvih kretanja očekuje se progresivno pogoršanje vanjskotrgovinske bilance.
U gospodarskim prognozama za jesen 2018. Europska komisija procjenjuje da će inozemna potražnja za hrvatskom robom ostati solidna, ali da je rast robnog izvoza došao do svog vrhunca te će u idućem razdoblju lagano usporiti. Za ovu godinu Komisija predviđa rast hrvatskog izvoza (i robe i usluga) od 4,3 posto, za iduću 4,2 posto, a za 2020. godinu 4,1 posto.
Kad je u pitanju uvoz, procjene govore da će uslijed snažne domaćeg potražnje uvoz robe i dalje nastaviti rasti prema visokim stopama, a u slučaju usluga očekuje se usporavanje njegova rasta. Hrvatski uvoz i robe i usluga, kako procjenjuje Komisija, u ovoj će godini porasti 6,2 posto, u idućoj 5,9 posto te u 2020. godini 6,0 posto. Kao rezultat takvih kretanja očekuje se progresivno pogoršanje vanjskotrgovinske bilance.
Kako sada stvari stojte, čini se da su procjene Europske komisije vrlo čvrsto utemeljene. Prema prvim rezultatima robne razmjene za prvi polovici 2018. godine, hrvatski je izvoz u tom razdoblju porastao u prvoj polovici 2018. godine 4,3 posto, a u rast uvoza (6,4 posto) u očekivanim je godišnjim okvirima. Saldo robne razmjene u tom se razdoblju također ponaša sukladno Komisijinim očekivanjima, što će reći da se pogoršava. U prvim devet mjeseci vanjskotrgovinski se deficit u robnoj razmjeni popeo na 6,9 milijardi eura i bio je oko 620 milijuna eura veći nego lani u tom razdoblju.