Home / Ostalo / O Stjepan Bogdan

O Stjepan Bogdan

Vačkog centra Cybertronica tim su projektom potvrdili prijašnju spoznaju da je moguća biohibrđna zajednica robota i životinja u kojoj su tehnički uređaji posve ravnopravni članovi. Posebnost je projekta ‘ASSISI’ u tome što se biohibrđna zajednica sastoji od dvije životinjske vrste i dvije vrste robota. Ta je složena zajednica razdvojena stotinama kilometara – pčele su bile u Grazu, ribe u Parizu – i povezana robotima spojenima na internet donosila jednostavne zajedničke odluke. Kad ribe-roboti prepoznaju da ribe u akvariju plivaju u smjeru kazaljke na satu, roboti u eksperimentalnoj areni iniciraju odlazak pčele na desnu stranu eksperimentalne arene i obratno, plivanje kontra smjera kazaljke na satu potiče odlazak ulijevo. Dakle, informacija o ponašanju jedne životinjske zajednice, odnosno ‘plivamo u smjeru kazaljke na satu’, prevedena je na jezik druge životinjske zajednice, ‘pomaknimo se na desnu stranu’ – objasnio je Stjepan Bogdan.

Potencijalni dobici, tj. primjena tih spoznaja, mogu biti različiti. Poznato je da kolaps pčelinjih zajednica može negativno utjecati na proizvodnju hrane, zato spoznaje o funkcionalnosti pčelinjeg svijeta mogu pomoći u potrazi za odgovorom na pitanje kako spriječiti taj kolaps. Možda je još važnija i mogućnost koju otvara robotska komunikacija između dviju životinjskih vrsta jer su pojave u prirodi međusobno povezane, a okolnosti u kojima se nade jedna vrsta može negativno utjecati na drugu.

U tom projektu FER-ovi znanstvenici iz Laboratorija za robotiku i inteligentne sustave upravljanja bili su zaduženi za projektiranje i izradu minijaturnih robota za eksperimentalnu arenu s pčelama te programskog paketa za upravljanje njima, uključujući i korisničko sučelje, a sudjelovali su i u razvoju matematičkih i heurističkih modela ponašanja pčela. Projekt je završen ovo ljeto, no znanstvenici i dalje istražuju odnose između životinja i robota. FER-ovi švicarski partneri bave se ribama, a austrijski biolozi žele ustanoviti kako bi se te spoznaje mogle primijeniti u zaštiti pčelinjih zajednica. FER-ovi automatičari pak modele odlučivanja u životinjskim zajednicama primjenjuju u projektu ‘subCULTron’ koji istražuje kompleksne robotske sustave pod morem. Koliko kompleksne? Pa, zamislite dagnje koje služe kao kolektivna dugoročna memorija sustava i nadziru parametre prirodnog staništa, ljiljane koji komuniciraju s ljudskim društvom te umjetne ribe koje razmjenjuju podatke između ljiljana i dagnji.