Prirodni potencijali glavna su prednost razvoja požeško-slavonskog turizma. Kao potencijal Požeško-slavonske županije ističu se poduzetničke zone u Pakracu, Pleternici i Kutjevu, gdje je obrtnicima te malim i srednjim poduzetnicima omogućeno poslovanje s manjim troškovima.
U gospodarstvu Požeško-slavonske županije najveći udio imaju prerađivačka industrija, poslovanje nekretninama te poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo. Prerađivačka industrija tradicionalno je temeljena na drvnoj, metalnoj, tekstilnoj i prehrambenoj industriji. Također, u županiji su intenzivne industrije proizvodnja stakla i električnih elemenata te građevina i proizvodnja građevinskog materijala.
Višegodišnja tradicija poljoprivredne proizvodnje temelji se na više od 5500 OPG-ova i trgovačkih društava te na jednom od najkvalitetnijih hrvatskih vinogorja, kutjevačkom – objašnjava Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Prema dostupnim uspoređivim podacima, u Požeško-slavonskoj županiji još od 2000. godine kontinuirano se ostvaruje sufičit u robnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni. Drvoprerađivačka, metaloprerađivačka, tekstilna i staklarska industrija važni su izvoznici na zapadnoeuropska tržišta, posebice na tržišta Italije, Njemačke i Austrije, a poljoprivredno-prehrambena industrija tradicionalno je orijentirana na Hrvatsku te na istočnoeuropska tržišta, pretežito BiH te Srbiju.