Kapital iz fondova EU najveća je nada za istok Hrvatske

Kad je prije dvije godine osječki poduzetnik Marko Pipunić sa svojom kompanijom Žito uložio pola milijarde kuna u tvornicu za proizvodnju pršuta i salama, najmoderniju u ovome dijelu Europe, bila je to najveća proizvodna ‘greenfield’-investicija nakon rata u cijeloj Slavoniji. Pršutana usred Slavonije, u Čepinu u Osječko-baranjskoj županiji, projekt koji su mnogi dočekali sa skepsom, donijela je posao za dvjestotinjak ljudi i vratila nadu u oporavak gospodarski i demografski opustošene regije te znatno pridonijela da se Pipunić lani okiti laskavom titulom hrvatskog EY poduzetnika godine i plasira među 59 poduzetnika iz 49 zemalja svijeta. Investiciju osječke prehrambene grupacije nitko od slavonskih poduzetnika do danas nije skinuo s trona niti joj se približio po uloženom iznosu i važnosti za gospodarstvo pet slavonskih županija.

Gotovo jednako nestvarno kao pršutana bez dalmatinske, istarske ili hercegovačke bure, skepticima je vjerojatno zazvučala najava o gradnji brodogradilišta daleko od mora, u Dalju blizu Osijeka. Iza investicije u početnoj fazi vrijedne oko 70 milijuna kuna stoji belgijski i nizozemski kapital, a bude li sve teklo prema planu, buduće brodogradilište Slavonija u kojemu bi se trebali graditi veliki riječni brodovi, manji specijalizirani brodovi za različite namjene te luk-suzne jahte moglo bi početi raditi za otprilike dvije godine i donijeti posao za oko 140 ljudi. Zemljište u Dalju blizu Dunava već je otkupljeno, a investitori okupljeni oko dizajnera i konstruktora jaht Birola Ernalbanta najavljaju da radovi počinju još ove godine, čim dobiju sve potrebne dozvole.

Znatno više od privatnog sektora, kada je riječ o pojedinačnim investicijama, u Slavoniji u posljednje vrijeme počinje ulagati država sa svojim poduzećima te lokalna i regionalna samouprava sa svojim razvojnim i drugim potpornim institucijama, povlačeći novac iz europskih fondova za investiranje u niz različitih projekata, od poduzetništva i poljoprivrede do vodoopskrbe i odvodnje, prometa i plovnih putova do energetike. Prema posljednjim dostupnim podacima kojima raspolaže Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, do sada je u sklopu krovnog projekta ‘Slavonija, Baranja i Srijem’ u svih pet županija na istoku Hrvatske u posljednjih devet mjeseci ugovoreno europskih projekata u vrijednosti od 6,6 milijardi kuna. Plan je unutar projekta usmjerenog prema omogućavanju učinkovitijeg iskorištavanja europskih strukturnih i investicijskih fondova na području pet slavonskih županija osigurati gotovo 19 milijardi kuna kojima bi se potaknuo razvoj nerazvijene regije u kojoj se u posljednja dva desetljeća ulagalo malo.

Iako velik dio od dosad ugovorenom novca otpada na aglomeracije, akumulacije i druge infrastrukturne projekte, ima među njima i onih privatnog sektora koji izravno donose korist gospodarstvu i popravljaju krvnu sliku posrnule regije. Jedna od njih je, primjerice, 8,6 milijuna kuna vrijedna investicija Ancona grupe, proizvođača namještaja iz Đakova, projekt proizvodno-inteligentne i energetski održive tvornice budućnosti koji je Europska unija sufinancirala s 3,2 milijuna kuna.

U Slavoniji ulaže i vukovarsko Prvo plinarsko društvo, prihodovno najsnažnija tvrtka u regiji, a visina započetih i najavljenih ulaganja iznosi oko 100 milijuna kuna. U vukovarskoj gospodarskoj zoni upravo grade svoje prvo energetsko postrojenje na biomasu, a ove godine na istoj bi lokaciji trebala biti dovršena i njihova nova poslovna zgrada. Više od stotinu milijuna kuna bio je vrijedan investicijski ciklus požeškog poduzeća za proizvodnju namještaja Spin Valisa, koje je u prijašnjih nekoliko godina uložilo u kogeneracijsko postrojenje na biomasu te gradnju novog bloka sušare, strojeve i opremu. U proizvodnju je lani investirala slavonska tvrtka za proizvodnju kamena Radlovac iz Orahove u Virovitičko-podravskoj županiji, uloživši u proširenje kapaciteta 32 milijuna kuna.