Poljoprivreda je do jučer bila prva i najvažnija asocijacija koja se vezivala uz spomen istočne Hrvatske – nekadašnje ‘žitnice Europe’ koja je ‘mogla prehraniti cijelu Jugoslaviju’, kako se s nemalo istine u toj romantiziranoj tvrdnji tepalo danas gospodarski i demografski opustošenih regija. Kad kažemo Slavonija, nazivajući skupno pet istočnih županija nazivom te povijesno-geografske regije, danas prvo pomislimo na iseljavanje i manjak posla za tamošnje stanovništvo kao surove posljedice pošrnuloga gospodarstva. Koliko su na istoku zemlje ekonomske neprilike doista uzele maha najbolje možda pokazuju svakodnevne vijesti o odlascima, ali i akcija države koja je intervenirala ‘Projektom Slavonija, Baranja i Srijem’ naumila od propasti spasiti pet istočnih županija. Gospodarstvo Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Požeško-slavonske, Brodsko-posavske i Virovitičko-podravske županije jako je oslabljeno, ali uvjerenja da regija i tekako ima potencijala za rast i razvoj, Vlada je isplanirala ciljanim usmjeravanjem proračunskih i europskih sredstava jačati njegovu konkurencnost, naročito ključnih i za rast potentnih sektora – prehrambenog, poljoprivrednog, drvo-prerađivačkog, IT i turističkog. Brojčano mjerljivi rezultati provedbe do ovoga su prošle iznosili 32 posto ugovorenih sredstava iz fondova EU od predviđenih 2,5 milijardi eura, a daljnji za sada zapisani konkretni koraci su definiranje razvojnih projekata koji će se financirati iz drugih izvora te savjetodavno uključivanje Svjetske banke.
Premda istok Hrvatske ima slične gospodarske i životne probleme koji bi se u najkraćim crtaima dali predočiti privatizacijskom propašću nekadašnjih velikih sustava, manjkom većih investicija koje bi stvorile nove prilike i posljedičnim stalnim ili u boljem slučaju sezonskim iseljavanjem, svaka od pet županija ima, dakako, i svoje posebnosti. Površinski i brojem stanovnika najveća Osječko-baranjska županija sa svojih više od 230 tisuća hektara obradivih površina važi za najvažniji poljoprivredni prostor u zemlji, a poljoprivredna proizvodnja i prehrambena industrija i dalje su najvažniji sektori gospodarstva. Veliki potencijal za ulaganje i daljnji razvoj vide tamo u obnovljivim izvorima energije – biomasi i bioplinu, a nadu polažu i u različite oblike turizma te IT sektor. Poljoprivreda i drvna industrija čine okosnicu najistočnije Vukovarsko-srijemske županije, koja se može pohvaliti dobrom cestovnom, željezničkom i riječnom infrastrukturom, čvoristima i pretovarnim središtima te položajem na paneuropskim koridorima i uz granicu sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom. Položaj i prometni pravac predstavljaju potencijal za planiran razvoj transportne i logističke djelatnosti, a veliki razvojni potencijal vide i tamo u turizmu. Poljoprivreda je najvažnija gospodarska grana i u Požeško-slavonskoj županiji, ali u njoj njeguju i poljoprivredno-prehrambenu, drvoprerađivačku, metaloprerađivačku, tekstilnu i staklarsku industriju, a najveću priliku za razvoj vide u turizmu. Poljoprivreda je dominantna i u Virovitičko-podravskoj županiji, u kojoj žele dalje razvijati i drvoprerađivačku i prehrambenu industriju, a ni tamo ne bježe od turističkih ambicija.
