Sve više škola na istoku sudjeluje u pripremi i provedbi projekata EU

Obrazovanje i radna snaga ključni su aspekti zdrava društva. Slavonija je jedna od regija koje su najviše pogođene valom iseljavanja, što pokazuju i podaci o sve manjem broju upisanih prvoškolaca. S manje prvašića manje je i razrednih odjela, no ukupni je broj škola uglavnom nepromijenjen. Prazne škole ipak nisu negativno utjecale na županijski proračunski novac namijenjen obrazovanju. Naprotiv, županijski izdaci za školstvo uglavnom rastu ili stagniraju, što navodi na zaključak da bi djeca u Slavoniji trebala osjetiti napredak u kvaliteti obrazovanja.

Budući da županije ne mogu same odlučivati o tome što će se predavati u njihovim školama, potrebnu za pojedinim profilom radne snage ispunjavaju stipendiranjem deficitarnih zanimanja. Nerijetko su deficitarna zanimanja upravo jedna od najzastupljenijih na području županije, pa se tako u Virovitičko-podravskoj županiji CNC operator i stolar u skladu s preporukama Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja vode kao obrazovni programi u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih učenika, a u isto su vrijeme jedan od najzastupljenijih programa. Jednako je sa zidarima, bravarima, strojobravarima i vozačima u Osječko-baranjskoj županiji, u Brodsko-posavskoj županiji pak konobara i kuhara nikada dosta, a Vukovarsko-srijemskoj nedostaje mesara unatoč tome što je jedno od rijetkih zanimanja za koje se moguće obrazovati u dvije ili više škola na području županije.

Brodsko-posavska županija osnivač je 23 osnovne i 12 srednjih škola. Ukupni je proračunski iznos planiran za obrazovanje u 2018. oko 107 milijuna kuna ili 15-ak posto ukupnog proračuna. Taj iznos raste iz godine u godinu jer se svake godine Županija sve više uključuje u projekte i povećava iznos koji povlači iz europskih fondova, napominju u njoj. Obrazovanje je tako drugi najveći izdatak Županije nakon zdravstva i socijalne skrbi, na koje otpada 77 posto sredstava. – Brodsko-posavska županija koristi se fondovima EU da bi unaprijedila obrazovanje. Osim nje kao osnivačice škola koja je dužna brinuti se za razvoj i unapređivanje obrazovanja, same školske ustanove upotrebljavaju fondove EU da bi usavršile zaposlenike, modernizirale škole i učinile ih pristupačnijima današnjoj okolini – navode iz Županije.

U Osječko-baranjskoj županiji napominju da pridaju veliku važnost školstvu sustavno ulažući u obnavljanje školskih objekata i gradnju novih te osuvremenjivanje opreme kako bi se učenicima osigurala što bolja nastava. – U 2015. godini 32 posto proračunskog novca izdvojilo se za obrazovanje, 2016. godine 41 posto, a lani pola posto manje, što Osječko-baranjsku županiju stavlja u vrh prema visini izdvajanja u odnosu na ostale osnivače. Budući da je osnivačica 52 osnovne i 27 srednjih škola te dva učenička doma, a financira i Isusovačku klasičnu gimnaziju s pravom javnosti kojoj nije osnivač, iz proračuna se izdvajao velik iznos, no ipak nedovoljan da se zadovolje sve potrebe u školstvu. U idućem razdoblju povećat ćemo intenzitet gradnje, obnove i opremanja škola koristeći se i novcem europskih fondova koja su nam na raspolaganju za tu namjenu – najavljaju iz Županije.

Novac europskih fondova dolazi u obliku projekta ‘Učimo zajedno’, jednog od većih županijskih projekata financiranih većinom iz Europskog socijalnog fonda (ESF). Provodi se od 2014. do 2021. i osigurava pomoćnike u nastavi učenicima s teškoćama u razvoju. – Projektom je do sada osigurano 268 pomoćnika u nastavi za 291 učenika s teškoćama. ESF-ov je iznos 18 milijuna kuna ili 85 posto, a s obzirom na to da Osječko-baranjska županija promiče socijalnu inkluziju i pravo na jednake uvjete školovanja za sve, sufinancira ostalih 15 posto – navode iz Osijeka.

Na području Požeško-slavonske županije jedanaest je osnovnih, sedam srednjih škola i jedan đački dom, za koje se izdvaja 17 posto ukupnog županijskog proračuna. Vukovarsko-srijemska županija pak ima 56 osnovnih i 16 srednjih škola za koje izdvaja 78 milijuna kuna, odnosno 10 posto ukupnog proračuna. Nedostatku radne snage Vukovarsko-srijemska županija pokušava doskočiti stipendijama za deficitarnu zanimanja i novcem iz europskih fondova. – Vukovarsko-srijemska županija ove godine stipendira 37 studenata deficitarnih zanimanja i tako pomaže prevladati nedostatak radne snage. Nastoji sudjelovati u svim na-