Lider invest – istok

Hrvatski turizam pun je ekstrema koji su rezultat dugogodišnjeg nedostatka vizije, kapaciteta i volje da se njime odgovorno i održivo upravljaju. Ruše se povijesni rekordi turističkog prometa, a raslojenost turističke razvijenosti i aktivnosti između obale i kopna nikad nije bila izraženija – obala nekontrolirano srlja prema neodrživosti, a kontinent umire – ne samo turistički nego i gospodarski i demografski. Komentar je to konzultanta Siniše Topalovića, izvršnog partnera Horwath HTL-a.

Hrvatska je, nažalost, zemlja s najizraženijom neravnotežom turističkog razvoja u cijeloj Europi. Od ukupnih noćenja u Hrvatskoj samo četiri posto realizira se na kontinentu, od toga pola njih u Zagrebu. Dakle, u ostalim kontinentalnim županijama ostvari se dva posto noćenja. Ako tomu dodamo da na razini EU Hrvatska također ima jednu od najnekompetentnijih smještajnih struktura s oko 80 posto ukupnih kapaciteta u segmentu privatnog smještaja i kampova te sustav upravljanja turizmom koji je i dalje poput onoga iz 80-ih godina prošlog stoljeća, jasno je da je kontinentalni turizam u toj konstelaciji zaista marginalna kategorija. To je alarmantno, porazno i sramotno – upozorava Topalović.

Alarmantno iz perspektive tržišne logike jer je Hrvatska jedna od rijetkih europskih zemalja koja ne razvija kontinentalni turizam. Porazno je što ni regionalna ni lokalna vlast ne čini mnogo za razvoj (uz rijetke iznimke), nego umjesto primjene postojećih strategija nanovo naručuju jedne te iste dokumente za popunjavanje ladica i polica. Sramotno je što na nacionalnoj razini nije pružen potreban okvir za razvoj kontinentalnog turizma, uglavnom je to nedjelotvoran i neefikasan sustav turističkog upravljanja, a izostala su i rješenja za aktivaciju zdravstvenog, aktivnog i ruralnog turizma.

Kontinentalni turizam, posebice u pet istočnih županija, važan je, ali zanemaren potencijal. Virovitičko-podravska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska županija bilježe, unatoč svim problemima s konkurentnošću, rast broja dolazaka i noćenja u proteklome petogodišnjem razdoblju od 25,3 posto, ali to je sve gotovo na razini statističke pogreške jer zajedno sva noćenja tih županija, 431.002, čine samo 0,5 posto onih koja se godišnje realiziraju u Hrvatskoj – objašnjava Topalović.

Osječko-baranjska županija turizam razvija u četiri klastera: Osijek i Dunav, Baranja, Podravlje i Đakovoština. Glavne su atrakcije, među ostalim, grad Osijek i Tvrđa, Park prirode Kopački rit, Đakovo s ergelom lipicanaca, đakovačka katedrala, manifestacija ‘Đakovački vezovi’, Bizovačke toplice, vinogradi i vinske ceste, rijeke i čarobne slavonske ravnice. ‘Đakovački vezovi’ smotra je koja se od 1967. održava svake godine početkom srpnja. A naziv potpuno odgovara priredbi – sudjeluje 70-ak folklornih skupina s oko četiri tisuće izvođača i svaka ima drukčiju nošnju, a svaka nošnja drukčiji vez.

Osječka Tvrđa sagrađena je u 18. stoljeću s impozantnim bedemima i gradskim vratima, romaničkom jezgrom te kvadratnim glavnim trgom, pa je Osijek najvažnije vojno, gospodarsko, upravno i kulturno središte Slavonije. Tvrđa je jedna od najvažnijih starih hrvatskih gradskih jezgri i najveći je sklad baroknih vojnih zgrada očuvanih do danas. Vukovarsko-srijemska županija turizam razvija uglavnom na osnovi povijesti, kulture, etnologije i gastronomije te rekreacije. Atrakcije uključuju Vučedol, Vinkovce, Vukovar, Memorijski muzej Domovinskog rata, dvorac Eltz… Vučedolska golubica najprepoznatljiviji je simbol grada Vukovara. Vukovarci je smatraju simbolom mira i njezinu kopiju nose kao dar kamo god da pođu. U posljednjih nekoliko godina simbol Vukovara, kao i simbol ratnih strahota i stradanja, ali i mira i pobjede, jest vukovarski Vodotoranj koji se ‘odbio’ srušiti unatoč stotinama granata koje su ga oštetile u ratu.

Kraj Požeško-slavonske županije poznat je po Zlatnoj dolini ili Vallis aurea na čijim se obroncima rađa poznata graševina. Okružena je s pet gora: Psunjem, Papukom, Krndijom, Dilj-gorom i Požeškom gorom. Uz Požegu turistički je važan Lipik, grad poznat po konjima i izvorima termalne vode. U županiji je 37 biciklističkih staza, 63 planinarske i tri vinske ceste povezane programom ‘Slavonski puti’.

Virovitičko-podravska županija turizam razvija ponajprije na prirodnim ljepotama. Park prirode Papuk sa šumom Jankovac, Bilogora, Drava i ruralni pejzaži u ponudi su te županije. Brodsko-posavska županija turizam pak razvija u nekoliko sektora: kultura i povijest (Slavonski Brod), etnografija, rekreacija i sport (cikloturizam, lovni).