Home / Biznis i politika / Agencijsko bilo

Agencijsko bilo

Općenito, realna situacija svjetskih odnosa oglašivača i agencija daleko je od idile. U medijskom biznisu oglašivači su krenuli u bitku za veću transparentnost. U upravljanju brendovima potraga je za jednostavnijim, fleksibilnijim i agilnijim modelima koji su u stanju transformirati poslovanje s fokusom na korisnička iskustva. Ruku pod ruku s novim tehnologijama idu i nove discipline te oglašivači sve češće razvijaju ‘in-house’ specijalističke odjele umjesto da se oslanjaju na agencije i agencijske grupe koje bez obzira na proklamacije i dalje nisu uistinu integrirane, već svaka ganja svoju agendu. Kako to opisuje jedan insajder WPP-a, ‘globalne su marketinške grupe poput trgovačkih centara s mnoštvom trgovaca i specijalističkih dućana, a klijenti traže niz specijalističkih odjela s jednim, zajedničkim menadžmentom’ – objasnio je Fischer.

Prema optimističnim prognozama, prihodi od globalnog oglašavanja ove bi godine trebali narasti od četiri do pet posto, zahvaljujući ponajprije Svjetskom nogometnom prvenstvu, što naravno znači više posla i veću zaradu za agencijske grupe. Nadalje, velik dio izvršnih direktora velikih svjetskih tvrtki još vjeruje u agencije. Od malo više od 800 ispitanika, njih 76 posto vjeruje da oglašavanje brendova putem agencija još funkcionira, a 55 predstavnika velikih tvrtki potvrdilo je da će 2018. povećati proračun za oglašavanje u medijima za čak 50 posto u odnosu na 2017. Pedeset šest posto velikih tvrtki izvijestilo je o planovima povećanja proračuna za oglašavanja u medijima sljedećih pet godina. Njih 21 posto reklo je ipak da će ubuduće za takav način oglašavanja izdvojiti manje.

Ispitanici su također izjavili da će povećati potrošnju u drugim tržišnim segmentima, kao što su mehanizmi za zadržavanje klijenata, odnosi s javnošću i marketing na društvenim mrežama. Fischer je malo manje optimističan. Vjeruje kako je skandal sa Sorrellom samo ogledni primjer stanja u velikim marketinškim agencijama. WPP je kao jedan od najvećih igrača i s obzirom na sapunicu u vezi sa Sorrellom najzahvalniji primjer za priču. No ista nužnost promjene modela muči i preostalih pet od ‘velikih 6’: Omnicom, Publicis, Interpublic, Dentsu i Havas. Pritisak na globalne marketinške grupe ne dolazi samo od oglašivača koji sve više direktno ulaze u suradnju s platformama poput Googlea i Facebooka. Megagrači iz redova konzultanata poput Accenturea i Deloittea akvizicijama kreativnih i digitalnih agencija na velika su vrata ušli u tradicionalno zatvoreno dvorište agencijskih marketinških usluga nudeći rješenja ‘end-to-end’ te, najvažnije – funkcionirajući kao integriran globalni tim.

Kad svemu tome pribrojimo da brendovi nove ekonomije poput Amazona i Ubera najvećim dijelom sami upravljaju svojim komunikacijama s tržištem, krajnje je vrijeme za ozbiljnu reviziju federalnog poslovnog modela velikih oglašivačkih konglomerata i njihove mreže agencija – dodaje Fischer.

Situacija agencijskih grupa u regiji uvelike ovisi o marketinškim trendovima u svijetu. Kako su onda poslovale njihove hrvatske i regionalne podružnice? Regionalna podružnica koja može biti zadovoljna onim što se zbivalo prošle godine jest McCann Adriatic – dio sustava IPG-a, kako smo rekli jedine grupacije koja je u 2017. povećala svoju vrijednost. ‘U regiji poslujemo na šest tržišta, a širenje mreže i raspona usluga koje pružamo te kontinuitet u pridobivanju novih klijenata pridonose poslovanju McCann WorldGroupa te otvaraju prostor za daljnji rast i razvoj’, rekao je Vladimir Dimovski, izvršni direktor agencije McCann Adriatic.

Jedan od najutjecajnijih regionalnih internetskih portala za industriju oglašavanja i komunikacija Media-marketing.com sastavio je ljestvicu 10 najuspješnijih marketinških agencija u regiji Adriatic za 2017. Pri njezinu sastavljanju nisu u obzir primarno uzimani prihodi agencije, već rezultati ostvareni na festivalima u prošloj godini te subjektivna procjena o kreativnosti. I prema tim parametrima, McCann Adriatic iznimno je uspješan. Najuspješnija hrvatska agencija na toj listi jest McCann Zagreb, koji je zauzeo ukupno treće mjesto, a snagu McCanna potvrđuje i šesto mjesto na ljestvici McCannove podružnice iz Beograda. Valja spomenuti da se među prvih deset agencija u regiji našlo šest hrvatskih. Tako su uz McCann Zagreb na listi još i Imago Ogilvy, Studio Sonda Vižinada, Señor, BBDO Zagreb (kao i McCann Adriatic dio IPG Grupe) te Bruketa&Žinić&Grey.

Najuspješnija agencija na toj rang-listi jest New Moment New Ideas Company sa sjedištem u Beogradu, regionalna agencijska grupa za integralne komunikacije u sklopu koje kao nezavisne jedinice posluju New Moment PR, Advertising, Digital, BTL, Production i Media. Ta je agencija godinama najuspješnija u regiji, o čemu svjedoči niz nagrada na festivalu komunikacija u Cannesu. Tako su ‘lavove’ osvojili 2012. (agencija New Moment Skoplje) za projekt ‘Zajednička molitva’, 2013. agencija je imala dva rada u užem izboru, a 2015. New je trijumfirao s čak dva osvojena ‘lava’ – brončanog je dobio New Moment Beograd za projekt ‘Dugme za pomoć’, a srebrnog New Moment Skoplje za projekt ‘Crveni telefon’.

U proteklih godinu dana nekoliko velikih tvrtki objavilo je planove za restrukturiranje marketinških timova, što u prijevodu znači da planove oglašavanja za njih neće više obavljati specijalizirane agencije, već će se time baviti odjeli unutar tvrtke. Kao glavne razloge navode uštedu troškova i mogućnost kontrole nad kampanjama. Procter & Gamble je tako u svom izvješću o zaradi u drugom tromjesečju za fiskalnu godinu 2018. objavio da će smanjiti broj agencija s kojima radi za još pedeset posto, što bi trebalo donijeti uštedu od 400 milijuna dolara. Tvrtka je prethodno smanjila broj agencija s kojima surađuje za 60 posto, čime je uštedjela 750 milijuna dolara.

Agencijske grupe kakve smo poznavali i tipovi marketinških stručnjaka kakve smo vidali u popularnoj seriji ‘Momci s Madisona’ u ne tako dalekoj budućnosti mogli bi potpuno iščeznuti. Slatkorječive, šarmantne dobro odjevene žene i muškarce zamijenit će ‘in house’ IT analitičari, a umjesto sastanaka na kojima se izmjenjuju kreativne ideje i predlažu ‘pitchevi’ ideje će se kreirati zahvaljujući naprednoj tehnologiji koja s pomoću statistike i matematičkih formula bolje predviđa potrebe i skrivene želje konzumenta nego što su to ljudska bića ikad mogla.