Kad su se kriptovalute probile i do ulagača, jedno vrijeme vladao je potpun nered, a onda je Porezna uprava ipak donijela neke propise. Odnose se isključivo na oporezivanje na osnovi trgovanja kriptovalutama, ali ne i zarade od njih takozvanim rudarenjem ili sličnim načinima njihova prikupljanja.
U posljednje vrijeme s poslovnim korisnicima često raspravljam o tome kako se smiju koristiti kriptovalutama, prije svega bitcoinom. Naime, mnogi su stekli bitcoine ulaganjem viška novca u tu kriptovalutu ili su naplatili neko od svojih potraživanja u kriptovalutu, a neki su se bavili i tzv. rudarenjem. Pitanja se ne odnose toliko na evidentiranje u poslovnim knjigama, jer su se to gotovo svi naučili u evidentiranju stranih valuta, vrijednosnica te druge financijske imovine. Više se odnose na to mogu li dio plaće isplatiti u kriptovaluti, mogu li u web-trgovini primati bitcoin ili drugu kriptovalutu kao sredstvo plaćanja, kako fiskalizirati taj promet, tretira li se naplata kriptovalutom kao transakcijsko plaćanje ili kao gotovina ili pak kao ostala sredstva plaćanja, odnose li se odredbe za sprječavanje pranja novca i na kriptovalute te mnoga druga pitanja.
To samo pokazuje koliko se brzo razvijaju poduzetnici i koliko brzo prihvaćaju novosti na tržištu za razliku od državne administracije. Administracija ne odgovara dovoljno brzo na promjene koje donosi tržište, stoga porezni obveznici za mnoge situacije u poslovanju kriptovalutama imaju nejasno određene propise i ne znaju kako postupati sa sredstvom plaćanja koje je već znatno zastupljeno na našem tržištu. Za sada je Porezna uprava odgovorila na neka pitanja, prije svega na oporezivanje transakcija PDV-om i dobiti ostvarene prodajom ostvarenom kriptovalutama, o isplati plaća u kriptovaluti te plaćanju kriptovalutama i njihovu prihvatu u prometu između pravnih osoba. Važno je napomenuti da se sva izdana mišljenja odnose na bitcoin, ali smatram da se ona primjenjuju na sve druge kriptovalute.
Porezna uprava, odnosno Ministarstvo financija i druga zakonodavna tijela, trebala bi prilagoditi i druge propise kako bi se uredila upotreba kriptovaluta. Trebalo bi prilagoditi Zakon o fiskalizaciji prometa u gotovini, Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, Zakon o računovodstvu te mnoge druge prateće propise.
Osim kriptovaluta trebat će zakonski urediti tehnologiju blockchaina, koja već ulazi u druge poslovne sfere kao što je distribuiranje naloga u transportu robe i distribuiranju narudžbi u trgovini. Pitanje je u koje će sfere poslovanja ući idućih nekoliko godina, zbog čega bi se trebalo razmišljati i o prilagodbama Zakona o računovodstvu, koji se prema sadašnjim odredbama još oslanja pretežno na knjigovodstvene isprave u papirnatom obliku i elektroničke knjigovodstvene isprave. Ono što Zakon o računovodstvu prihvaća kao elektroničku knjigovodstvenu ispravu uvelike je zastarjelo prema toj sve probitačnijoj tehnologiji potvrde transakcija.
Naime, pitanje je hoće li za nekoliko godina teretni list, otpremnica kao klasični dokument za otpremu robe, odnosno dokaz o prijenosu vlasništva nad robom, uopće postojati u današnjem obliku. Tehnologija blockchaina uvelike juriša na područje sklapanja ugovora na daljinu. Zakonodavac bi takve trendove trebao na vrijeme prepoznati, u suprotnom će nedostatak tih propisa biti kriv za našu još veću zaostalost u odnosu na zemlje koje te trendove prepoznaju na vrijeme. Budući da smo mi visokoregulirana zemlja, za gotovo svaku poslovnu situaciju morate proučavati niz zakona, što u pravilu sprječava uvođenje inovativnosti u poslovne procese. Zato zakonodavac treba ili brže reagirati i omogućavati primjenu novih ideja i tehnologija ili samo propisati okvire na temelju predvidivog trenda razvoja tehnologija i omogućiti njihovu primjenu u poslovnim procesima. Napominjem da nisam prištala regulacije, nego, naprotiv, deregulacije, i smatram da je propisivanje ovkira, odnosno smjernica, mnogo fleksibilnije i primjerenije.
Porezna uprava zauzela je stajalište kao i porezne uprave nekih drugih zemalja da trgovinu kriptovalutama valja tretirati kao trgovinu dionicama i drugim vrijednosnicama umjesto da se koristi drukčijim pristupom, da kriptovalute tretira kao službene valute. Na osnovi prikupljanja poreza jasan mi je takav pristup jer prema našim poreznim propisima tečajne razlike ostvarene u rastu tečaja valute u kojoj se drži uštedelevina ne podliježu porezu na dohodak, kao ni zarada ostvarena na mešetarenju valutama. Naravno da bi poreznim obveznicima bilo draže da su kriptovalute prihvaćene kao ravnopravne službenim valutama te da je trgovanje njima oslobodeno poreza na dohodak, ali, nažalost, naša je Porezna uprava zauzela drukčije stajalište. Oporezivanje dobiti ostvarene prodajom kriptovalute kao kapitalnog dobitka svakako je najmanje porezno.