Dok je prvo tromjesečje završilo s padom izvoza od tri posto, u travnju je u odnosu na isti lanjski mjesec izvoz bio 16 posto veći. Tako četveromjesečni zbroj opet upućuje na rast izvoza.
Istodobno s potvrdom da je u prvom tromjesečju izvoz pao za tri posto u usporedbi s prvim kvartalom prošle godine, iz Državnog zavoda za statistiku stigla je vijest da se, prema prvim procjenama, u travnju ipak oporavio. Prema još nepotpunom podatku, izvoz je tada bio 16 posto veći nego lani u istome mjesecu, pa je izvozni rezultat za prva četiri mjeseca ispaao 1,3 posto bolji nego prošle godine u to vrijeme. No treba uzeti u obzir da je prošlogodišnji travanj za izvoz bio daleko najslabiji lanjski mjesec u kojem je vrijednost izvoza bila malo ispod milijarde eura. Stoga zasad o oporavku izvoza možemo govoriti samo uvjetno.
Iz analize podataka o robnoj razmjeni za prvo tromjesečje, međutim, može se uočiti nekoliko pozitivnih signala koji govore u prilog tome da bi u idućim mjesecima moglo biti novog rasta izvoza. U prvom redu to je nastavak rasta izvoza na tržišta Europske unije (3,8 posto za prvi kvartal, a čak 8,1 posto za prva četiri mjeseca), čime se demantiraju tvrdnje svih onih ekonomskih analitičara koji su uzrok pada izvoza pronašli u ‘ispuhavanju efekta članstva Hrvatske u EU’. Naprotiv, glavni uzrok pada ukućnog hrvatskog izvoza u prvom kvartalu, što je nastavljeno i u travnju, bio je velik pad izvoza na tržišta izvan Europske unije.
Među njima se osobito ističe podbačaj izvoza u SAD, koji je u prvom kvartalu bio gotovo 60 posto niži nego u isto lanjsko vrijeme, kad je iznosio 192 milijuna eura. Budući da su glavni izvoznici proizvodi iz Hrvatske u SAD liječnici i oružje, nedvojbeno je da većina podbačaja u ovoj godini ot pada na Plivu i HS Produkt. Izvoz farmaceutskih proizvoda, koji je lani bujao, u prva tri mjeseca ove godine pao je za tridesetak posto. I Agrokor je dao svoj obol manjem izvozu u prvom kvartalu. To se vidi iz podatka da je pao izvoz u BiH (devet posto) i Srbiju (8,4 posto). Ukupno je u te dvije zemlje u prva tri mjeseca izvezeno četrdesetak milijuna eura manje nego u istome lanjskom razdoblju, što se može dovesti u izravnu vezu s tim što su u međuvremenu popucale distribucijske spone između veleprodajnih i maloprodajnih dijelova Agrokora u Hrvatskoj i izvan nje. Srećom, to nije zaustavilo rast izvoza prehrambene industrije, koji se u prvom kvartalu povećao za šest posto, što osobito veseli jer je segment u cijeloj prošloj godini stagnirao s izvozom.
