Od izvora do kotača

I ako se potkraj travnja očekivalo veliko zanimanje za poticaje na ekovozila, sve je iznenadilo kada je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) morao zaključiti javni poziv nakon samo dan i pol. Primio je više od tisuću mejlova sa zahtjevima za sufinanciranje, što je premašilo sva predviđanja u Fondu, čak i u prvim satima njihova pristizanja. Građanima je na raspolaganju bilo 12 milijuna kuna, a Fond smatra dobrim znakom što su tako brzo reagirali. To mnogo govori o znanju i osviještenosti o takvim tehnologijama, ističu, ali i o potencijalu našeg društva da napravi potrebni iskorak prema čistijem prometnom sustavu. Zasad su detaljno obradili više od polovine zaprimljenih zahtjeva te primjećuju da je podjednak interes za nabavom električnih osobnih vozila i električnih bicikala.

Sada će se takav poziv uputiti i tvrtkama, kojima će na raspolaganju biti oko 13 milijuna kuna za sufinanciranje ekoloških i energetski učinkovitih vozila. Prijave će biti iste kao i za kategorije vozila za građane, ali i za električna i ‘plug-in’ hibridna putnička te teretna vozila kategorija M1–M3, N1–N3. Osim električnih i ‘plug-in’ hibridnih vozila, tvrtke će moći nabaviti i vozila na stlačeni prirodni plin (SPP) te ukapljeni prirodni plin (UPP). Postupak je vrlo sličan, uz malo više potrebnih dokumenata ponovno očekujemo velik odaziv. S obzirom na to da je proračun fiksan, planiramo postaviti određena ograničenja u smislu broja vozila i iznosa koji će moći dobiti pojedina tvrtka – rekli su u Fondu. Osim vozila, planiraju poticati i ostale elemente cjelovitog razvoja održivog prometa. To uključuje i mjere energetske učinkovitosti u gradskim prometnim sustavima, kvalitetniji javni prijevoz, tečajeve ekovožnje te neizostavne punionice kao ključne elemente sustava. Plan alokacije sredstava od prodaje emisijskih jedinica do 2020. za poticanje čišćega prometa predviđa proračun od ukupno 115,5 milijuna kuna – navode u Fondu.

Od električnih vozila koja se mogu naći na hrvatskom tržištu marka Renault u svojoj paleti nudi tri – Renault Zoe, Renault Twizy i Renault Kangoo ZE. Renaultu je ipak teško govoriti o prodajnim rezultatima jer ih do sada gotovo nije bilo, osim nekoliko izoliranih slučajeva, s obzirom na to da nije bilo subvencija koje bi olakšale njihovu kupnju. No sada kada su subvencije bile objavljene, najveće zanimanje većina kupaca pokazala je za Zoe, primjećuju u Renaultu. Renault Zoe vozilo je s najvećim dosegom vožnje u svojem segmentu (može prijeći 300 kilometara u stvarnim uvjetima vožnje). Renault Twizy je četverokotač, jedinstven na tržištu, namijenjen isključivo prijevozu u gradu, a dolazi u dvije izvedbe snage: s baterijom snage 4 kW, razvija maksimalnu brzinu do 45 km/h i za koji nije potrebna vozačka dozvola, što znači da ga mogu voziti mladi ljudi od 16 godina, i onaj jače izvedbe koji razvija brzinu do 80 km/h. Renault Kangoo Express ZE namijenjen je prije svega poslovnim kupcima koji traže gradsko dostavno vozilo i povećanje interesa za taj model očekujemo uskoro, tj. čim bude objavljen natječaj za subvencije za poslovne kupce – navode u Renaultu. Cijena za Zoe, ovisno o opremi, iznosi od 251.900 do 291.900 kuna, Kangooa ZE od 198.750 do 223.625 kuna i Twizyja od 76.900 do 106.900 kuna. Modeli su prošle godine lansirani na hrvatsko tržište, a pokaže li se u budućnosti potreba za proširenjem palette vozila, što će uvelike ovisiti o mogućnostima dobivanja subvencija i proširenju mreže punionica, Renault će kupcima moći ponuditi i električnu izvedbu gospodarskog vozila Master ZE.

Teško je ocijeniti stanje tržište električnih vozila u Hrvatskoj jer ono gotovo pa ne postoji (EV ima udio od 1,3 posto na ukupnom tržištu). Također nije bilo subvencija koje bi potaknule masovniju kupnju, mreža punionica još je nedovoljno razvijena, osobito na najvažnijim autocestama, a ljudi su u Hrvatskoj još skloniji tradicionalnim vrstama pogona – ističu u Renaultu. Nissan Leaf bez emisija najprodavanije je električno vozilo na svijetu, naglašavaju u Nissanu, a od svog predstavljanja 2010. prodan je u 320.000 primjeraka. Model je dostupan na 51 tržištu diljem svijeta te će od lipnja nova generacija Nissana Leaf biti u prodaji i u Hrvatskoj. Novi Nissan Leaf nudi napredne tehnologije i opremu, uključujući sustav za autonomnu vožnju ProPILOT (ProPILOT Assist u SAD-u), ProPILOT Park i papučicu e-Pedal, kao i veću snagu te domet. U ožujku je pak novi Nissan Leaf proglašen najboljim zelenim automobilom svijeta 2018. u izboru žirija svjetskog automobila godine. Europski program za ocjenu sigurnosti novih automobila u travnju mu je dodijelio odličnu ocjenu od pet zvjezdica.

Laef je prvi automobil ocijenjen prema Euro NCAP-ovim poboljšanim i proširenim protokolima za 2018. Na testiranjima Euro NCAP Leaf je ostvario rezultat od 93 posto za sigurnost odraslih osoba i 86 posto za zaštitu djece.

Zahvaljujući jedinstvenoj dvosmjernoj tehnologiji punjenja, Leaf je i generator na kotačima koji kupcima omogućuje upravljanje električnom energijom s pomoću rješenja za kuću i posao. U skladu s misijom da kupcima ponudi besplatnu energiju, Nissan je testirao ovaj revolucionarni način vožnje protekle godine u Danskoj. Koristeći se dvosmjernim punjenjem, kupci mogu povući energiju iz mreže kako bi pokrenuli svoj automobil te mogu ‘prodati’ energiju natrag mreži kojom se onda koriste ostali. To znači da kad je poduzeće jednom platilo nominalni iznos za ugradnju punjača V2G, ne postoje više troškovi energije ni goriva, samo besplatna energija za električno vozilo – opisuju u Nissanu. Cijena Nissan Leafa na hrvatskom je tržištu od 276.500 kn (bez poticaja), pa iako je kod nas e-mobilnost tek u začetku, s otvaranjem državnih fondova za sufinanciranje nabave ekovozila i širenjem mreže punionica te sustavnim jačanjem svijesti o prednostima e-mobilnosti povećat će se i zanimanje za kupnju električnih automobila, smatraju u Nissanu. To što su poticaji Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za kupnju ekovozila razgrabljeni u dan i pol, ističu, pokazuje da zanimanje postoji. Nissan mnogo ulaže i u razvoj EV infrastrukture, a u sklopu projekata NEXT-E i URBAN-e sudjeluju u projektu razvoja elektronomobilnosti i u Hrvatskoj.

Hyundai je na ovogodišnjem Ženevskom sajmu automobila predstavio novi Hyundai Kona Electric, prvi električni SUV u Europi, koji se u Hrvatskoj mogao vidjeti na Zagrebačkom velesajmu u travnju. Električna Kona dolazi kao prostrani SUV koji u inačici s baterijom od 64 kWh ubrzava s 0 na 100 km/h u samo 7,6 sekundi. U toj inačici domet je do 482 kilometra s jednim punjenjem, dok je onomu s baterijom od 39,2 kWh domet 312 kilometara. Na hrvatskom tržištu Hyundai Ioniq stoji od 271.990 do 304.990 kuna, čiji snažni, električni motor od 295 Nm i litij-sakarska polimerna baterija omogućuju domet vožnje veći od 280 kilometara. Ioniqov navigacijski sustav uključuje Apple CarPlay, Android Auto i LIVE usluge s položajem stanica za punjenje.

Mazda u svom prodajnom programu u Europi za sada nema električna i hibridna vozila, no smatra da emisiju CO₂ vozila treba promatrati u smislu ‘Well-to-wheel’, odnosno od izvora do kotača.

Mazda do sredine stoljeća planira smanjenje prosječnih emisija na razinu od samo 10 posto u odnosu na sadašnje vrijednosti. Već sada Mazda je među proizvođačima s najmanjom prosječnom potrošnjom goriva i emisijom CO₂ u stvarnim uvjetima vožnje, a uvođenjem nove generacije benzinskih i dizelskih motora u sljedećih nekoliko godina očekuje se daljnje smanjenje za 20-30 posto. Sva istraživanja pokazuju da će motori s unutarnjim izgaranjem, benzinski, ali i dizelski, sa sve većom zastupljenošću električnih komponenti, globalno biti dominantni pokretači osobnih vozila sljedećih 20-ak, a možda čak i 30-ak godina. Naime, velik broj vrlo razvijenih svjetskih ekonomija, poput SAD-a, Njemačke ili Japana, ali i najbrže rastućih kao Kina, najveći dio električne energije dobivaju iz fosilnih goriva. Električni automobil punjen iz električne mreže u atmosferu na kraju ispušta više CO₂ nego automobil pogonjen vrlo učinkovitim benzincem ili dizelašem, pa je upitno koliko su električni automobili uistinu sada ekonomobili – tvrde u Mazdi.

Električni su automobili nedvojbeno budućnost, dodaju, ali ograničen doseg baterija i nerazvijena mreža električnih punionica dodatni su ograničavajući faktor. Također, kažu da su električni automobili osjetno skuplji, kupci za njima pokazuju vrlo mali interes osim ako ih ne subvencionira država ili vlasnici ne dobivaju neku dodatnu korist. Električna vozila Mazdi imaju smisla u zemljama u kojima se električna energija dobiva pretežno iz obnovljivih izvora, poput Norveške, ili kao u Francuskoj iz nuklearnih elektrana. U Mazdi navode da su automobili odgovorni za oko 12 posto svjetske misije CO₂ i pitaju se što je s preostalih 88 posto.