U stotinjak tvrtki već se vozi električno ili ‘plug-in’ vozilo

Prije malo više od mjesec dana poticaji Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) za nabavu ekoloških vozila za građane razgrabljeni su u dan i pol. Građanima je na raspolaganju bilo 12 milijuna kuna, a u Fond je stiglo više od tisuću prijava. Potkraj mjeseca Fond bi, prema najavama, trebao objaviti javni poziv za sufinanciranje ekovozila za tvrtke, kojima će na raspolaganju stajati oko 13 milijuna kuna. U Fondu kažu da s obzirom na upite očekuju velik interes i tvrtki iz privatnog i iz javnog sektora. Naime, prema Nacrtnu četvrtoga nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti Fond bi do 2020. u projekte poticanja čišćega prometa trebao uložiti ukupno 115,5 milijuna kuna pa se poticaji za kupnju ekovozila mogu očekivati i sljedećih godina. Pitali smo Središnjji državni ured za središnju javnu nabavu koliko su ‘ekološki osviješteni’ vozni parkovi državnih službi, na što su nam odgovorili da u njihovim postupcima nije bilo zahtjeva za nabavu električnih ili hibridnih vozila iako postoji mogućnost da su pojedina tijela nabavila vozila u zasebnim postupcima nabave.

Prema podacima Fonda, u Hrvatskoj je stotinjak tvrtki nabavilo električna i ‘plug-in’ vozila, no uglavnom jedno do dva u svojim voznim parkovima. Manje je onih koji su nabavili deset i više ekovozila, a uglavnom je riječ o rent a car kompanijama, gradskim i komunalnim poduzećima, a od državnih tvrtki na natječaj su se javljali HEP i Hrvatska pošta. Hrvatska pošta u svojem voznom parku nema električne automobile.

Održivi Zoom-Zoom 2030 naziv je Mazdine vizije razvoja tehnologije budućnosti kojom prosječnu emisiju ugljičnog dioksida svoje game vozila namjerava smanjiti na polovinu vrijednosti iz 2010. Kako bi postigla taj cilj Mazda je za 2019. najavila komercijalizaciju prvoga benzinskog motora na svijetu s kompresijskim paljenjem – Skyactiv-X. HCCI koncept motora sa samozapaljenjem homogenizirane smjese poznat je već dugo, kao i njegove prednosti, no Mazda je prva pronašla način na koji se može kontrolirati samozapaljenje u promjenjivim režimima rada i ostvariti glatki prijelazi između režima paljenja svjećicom i režima u kojima se događa samozapaljenje. Naime, iako bi se kod HCCI motora smjesa mogla zapaliti isključivo zbog visokog tlaka i temperature, Mazda upotrebljava svjećicu, ali samo kao ‘okidač’ spontane reakcije, a ne za paljenje cjelokupne smjese. U većini režima motor radi s izrazito siromašnom smjesom, tj. s viškom zraka. To istodobno smanjuje usisne gubitke motora jer je i pri djelomičnom opterećenju usisna zaklopka otvorena, a zbog toga što tlak naglo poraste u cilindrima u blizini gornje mrtve točke i zbog toga što je temperatura izgara mnogo niža nego kod uobičajenih motora, mnogo su manji i gubi topline, a više se energije iz goriva pretvara u korisni rad.

Najavljenje su značajke novog motora dojmljive. Osim što bi trebao razvijati od 10 do 30 posto veći okretni moment, ovisno o režimu rada, u odnosu na aktualni dvolitreni benzinski motor Skyactiv novi bi Skyactiv-X trebao imati i 20 do 30 posto nižu potrošnju, što je na razini, pa čak i niže od aktualnih vrlo štedljivih Mazdinih dizelaša. Zbog izgaranja na nižim temperaturama i viška kisika ispuh bi trebao biti potpuno čist, bez čestica i nesretnih dušičnih oksida (NOx).

Ranko Petrović, izvršni direktor Europcara i logistike u tvrtki Uniline, smatra da je, iako znatno kaskamo za zapadnoeuropskim zemljama, posljednjih godina u Hrvatskoj primjetan trend rasta ponude hibridnih i električnih vozila te zbog toga i postupan ulazak takvih tipova vozila u vozne parkove mnogih kompanija. To je složeni proces koji se ne događa preko noći, no budućnost mobilnosti je zelena. Hibridni i električni pogonski sustavi već su postali dio naše svakodnevice – priča Petrović.

Ove godine Europcar je dio dobiti reinvizirao u nabavu hibridnih vozila, čija je trenutačna zastupljenost 10-ak posto od ukupne flote, s tendencijom rasta u idućim godinama. Mlada rent a car kompanija Ridecar, osnovana prije dvije godine, u kojoj se više od tristotvrtki koristi njezinim uslugama dugoročnog najma, u svojoj floti ima vrlo malo ekovozila jer je nabavu do sada odradila bez poticaja, ali za ovu je godinu naručila veću količinu električnih vozila jer se planira javiti za poticaje. Prema iskustvu njezinih zaposlenika, tvrtke koje se koriste ekovozilima uglavnom su one kojima se takva vozila uklapaju u imidž društva jer partnerima i klijentima žele pokazati da su moderni, inovativni i u skladu s prirodom te da podupiru odgovornost i održivost. Važan im je i ekonomski aspekt tih vozila jer znatno uštede na operativnim troškovima.

Zahvaljujući nižim cijenama, izdržljivijim baterijama, sve većem broju punionica i novim modelima ove je godine broj električnih automobila u svijetu premašio dva milijuna. Trenutačno u Hrvatskoj imamo oko 230 punionica i taj će broj nastaviti rasti. Samo Zagreb trenutačno ima više od 80 punionica, pri čemu ih sada možete vidjeti u gotovo svim šoping-centrima i na parkiralištima velikih društava i institucija. Tehnologija je proteklih nekoliko godina ubrzano napredovala, čak i više u ekovozilima negoli u klasičnim automobilima, pa iako trenutačno ima ograničenja u izdržljivosti baterija, posebno kod rabljenih vozila, u budućnosti neće biti neke velike razlike – govori Zdenka Karman iz Ridecaru.

Dva i dalje jaka argumenta idu u korist klasičnih automobila, a to su skuplja nabavna cijena ekovozila i vrednovanje rabljenih automobila. U Ridecaru smatraju da je vrednovanje trenutačni problem koji je nastao samo zato što su električna vozila na našem tržištu neki način još novost te da će se taj problem ubrzo prirodno riješiti sâm od sebe.

Međutim, Ivan Zubak, direktor Oryx grupe, u čijem sastavu posluje Oryx rent a car, ima malo drukčije argumente. S električnim vozilima još je mnogo nepoznanica i neizvjesnosti. Pitanje je kojom će se brzinom navedena tehnologija amortizirati i tako dopustiti nižu cijenu proizvoda za krajnjega korisnika. Uz to, jednako je važno pitanje kojom će brzinom tehnologiju pratiti infrastruktura, ne samo u Hrvatskoj nego općenito, a možda je najveća nepoznanica koliko će vremena proći prije nego sve te nove tehnologije budu testirane i dokazane dugoročno jer su u upotrebi prekratko da bi se mogli donijeti konkretni zaključci – kaže Ivan Zubak pitajući može li, primjerice, baterija koja u početku ima doseg 200 kilometara s jednim punjenjem i za 10 godina jamčiti isto?

Što će se događati s vrijednosti rabljenih vozila? Naime, danas imate situaciju da neko vozilo s dizelskim ili benzinskim motorom s jednim ‘tankom’ prijeđe 700 kilometara. Za pet godina, kad izađe nova verzija tog istog modela, ponovno će biti tu negdje ili malo efikasniji. To ne utječe toliko na vrijednost starog modela, koji i dalje ima jednaku autonomiju. Novi model električnog vozila koje je predstavljeno prije samo nekoliko godina i imalo je doseg baterije npr. 150 kilometara danas tog ima doseg 350 ili 450 kilometara. Kako to utječe na vrijednost prethodnog modela koji i dalje može prijeći samo 150 kilometara? – pita se Zubak, uspoređujući problematiku s mobitelima. – Kad izađe novi model s novim mogućnostima i duljim trajanjem baterije, oni stari na tržištu rabljenih uređaja drastično gube na poželjnosti i vrijednosti, stoga su trendovi neizvjesni, ali bit će neizmjereno zanimljivo pratiti njihov razvoj – zaključuje Zubak.

U Ridecaru smatraju da nabavne cijene ekovozila više nisu drastično veće od klasičnih automobila, što pogotovo neće biti slučaj ako se država još aktivnije uključi u sufinanciranje nabave. Znatna je razlika u cijenama upotrebe, pri čemu su električna vozila sigurno isplativija od onih na benzin ili dizel. Baterije u električnim vozilima sve su pouzdanije, naprednije, kvalitetnije i dugotrajnije. Za nekoliko godina nestat će ta razlika u nabavnoj cijeni, a budući da su troškovi održavanja i korištenja ekovozila niži, i isplativost će svakako biti na strani ekovozila – zaključuju u Ridecaru. Dok ne dočekamo tu optimističnu budućnost, ne treba zanemariti ni to da su ekološka vozila i dalje, čak i uz povremene državne subvencije, skuplja od onih tradicionalnih, a tržište još nije na razini da bi bilo spremno plaćati skuplju cijenu na račun eko-loške osviještenosti.