Osobna iskaznica

Splitsko-dalmatinska županija druga je, nakon Istarske, prema broju ostvarenih noćenja. Samo u njoj ostvari se gotovo petina ukupnih noćenja u Hrvatskoj. Prostorno najveća županija u Hrvatskoj je Splitsko-dalmatinska. A čak dvije trećine njezine površine čini morska površina. Gospodarstvo te županije u većini je slučajeva koncentrirano u urbanim središtima priobalja, međutim, pokretanjem poslovnih zona te izravnim potporama pokušava se osigurati ravnomjerniji razvoj.

Struktura bruto dodane vrijednosti Splitsko-dalmatinske županije pokazuje da najveći udio u gospodarstvu te županije imaju djelatnosti poslovanja nekretninama, trgovina, turizam i preradivačka industrija. Turizam u toj županiji vrlo je važna djelatnost, koja je potporan drugim dvjema djelatnostima.

Splitsko-dalmatinska županija druga je županija prema broju ostvarenih noćenja u Hrvatskoj, odnosno samo se u njoj ostvari gotovo petina ukupnih noćenja u Hrvatskoj. Trgovina na malo na razini Hrvatske ima važno uporište i u turizmu jer se u strukturi maloprodajnoga prometa na razini cijele godine najviše prometa ostvari u ljetnim mjesecima, na što velik utjecaj imaju strani turisti. Takvo stanje u Hrvatskoj moglo bi se odnositi i na Splitsko-dalmatinsku županiju.

U hrvatskim okvirima, Splitsko-dalmatinska županija gospodarski je snažna, tj. njezin BDP treći je po visini u Hrvatskoj. Ipak, postoji velik nerazmjera između visine BDP-a i BDP-a po stanovniku, prema kojem je ta županija tek dvanaesta po rangu. Prema BDP-u per capita prema PPS-u nalazi se na 46 posto razvijenosti EU. Ipak, niski postotak razvijenosti u odnosu na prosjek EU omogućuje toj županiji povlačenje više sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Nije nađen spomenuti količinu depozita koje stanovnici te županije imaju u bankama. Prema obrađenim podacima HGK, stanovnici te regije posljednjeg dana rujna 2016. godine imali su 24,4 milijarde kuna u bankama. Jedino su stanovnici Zagreba imali više.

Dubrovačko-neretvanska županija jedina je županija koja teritorijalno nije povezana s ostatkom Hrvatske. No taj će problem riješiti gradnja Pelješkoga mosta. Najjužniji dio Hrvatske nije poznat samo po gradu Dubrovniku, nego i po plodnoj dolini Neretve kao najvažnijem proizvođaču agruma u Hrvatskoj. Ta je županija, inače, kopneno najmanja, a morski druga po veličini.

U strukturi bruto dodane vrijednosti Dubrovačko-neretvanske županije u 2014. godini turizam čini nešto više od petine ukupne bruto dodane vrijednosti. To je ujedno i najveći udio koji turizam ima u gospodarstvu neke hrvatske županije. Nakon turizma, slijede djelatnost poslovanja nekretninama, prijevoz i skladištenje te građevinarstvo.

Turistička noćenja te županije čine nešto manje od desetine ukupnih noćenja Hrvatske, a broj noćenja od 2010. godine kontinuirano raste. Kvaliteta smještaja u komercijalnim objektima na vrlo je visokoj razini. U toj županiji bilježi se najveći broj hotela s pet zvjezdica te jedno od ukupno dva turistička naselja s pet zvjezdica. Osim poslovanju nekretninama, turizam pomaže i djelatnosti prijevoza odnosno zračnom prometu putnika. A tome koliko je ta županija trajno ovisna o zračnome prijevozu, govori i činjenica da je lani prvi put u povijesti kroz zračnu luku Dubrovnik prošlo više od dva milijuna putnika.

Iako BDP županije čini samo 2,9 posto ukupnog BDP-a Hrvatske, njezin BDP po stanovniku četvrti je po redu u Hrvatskoj. Dubrovačko-neretvanska županija ima nekoliko perspektiva razvoja. Specifični oblici turizma, poput nautičkog, ruralnog, zdravstvenog i kongresnog samo su neki od potencijala. Podizanje vinograda i maslinika na neobrađenim poljoprivrednim površinama jedan je od velikih potencijala za gospodarski rast. Uzgoj i ulov ribe, riboperađivačka i agropererađivačka djelatnost sigurno su smjer kojim treba krenuti, a budući da je na tom dijelu Hrvatske više od 2600 sunčanih sati na godinu, to je jedan od velikih potencijala za razvoj obnovljivih izvora energije.