Turizam je sjajna premosnica koja nam je omogućila restrukturiranje gospodarstva pa je Šibenik od nekadašnjega grada teške i temeljne industrije postao grad srednjeg i malog poduzetništva. Kad govorimo o turizmu u Šibeniku, ne hrlimo za brojkama, nego za kvalitetom. Ne razvijamo stihijski turizam jer vrlo dobro znamo što želimo postići i koji su potencijali do konačnog cilja. Obnovom svojih kulturnih bisera, tvrđava sv. Mihovila, Barone te sv. Ivana, za čiju smo obnovu uspješno povukli 41 milijun kuna europskog novca, počeli smo novu turističku eru Šibenika. Međutim, nismo stali na obnovi, nego na kulturnim dobrima gradimo priču inovativnih sadržaja, atrakcija i proizvoda koji se pružaju posjetiteljima. Probudila se i stara gradska jezgra, gdje je u tijeku adaptacija ili kompletna obnova petnaestak starih zgrada, kuća ili palaca koje će dobiti novu namjenu. Zanimljiv je podatak da je grad Šibenik prije nepunih osam godina imao samo pedesetak privatnih iznajmljivača, a danas ih je više od trista u užem centru grada. Možemo reći da Šibenik proživljava turističku renesansu, a ti uspjehi imaju i svjetski odjek koji jača iz godine u godinu.
Za početak svakako bih izdvojio otvaranje najvećega kongresnog centra u Hrvatskoj u sklopu Amadria Parka, odnosno hotelskog naselja Solaris. Kongresni turizam segment je u kojem se Šibenik može pozicionirati kao cjelogodišnje odredište. U staroj gradskoj jezgru u nekadašnjoj palači Divnić otvoren je novi ‘heritage’-hotel, a do sezone vrata će otvoriti i luksuzni hotel na šibenskoj rivi s pedesetak soba, kao i mnogo privatnih investicija u centru grada u privatnom smještaju. Te investicijske zamah u turizmu Grad Šibenik prati ulaganjima u kulturnu ponudu i organizacijom niza festivalskih događaja. Šibenik je zbog snažnog razvoja turizma došao u fazu kad mora jačati i svoju komunalnu opremljenost, stoga smo se posvetili ulaganju u komunalnu i prometnu infrastrukturu.
Ulaganje u obrazovanje za nas je osim razvoja gospodarstva i turizma temeljni kamen razvoja grada. U lipnju 2013. pokrenuli smo sveučilišni studij Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva te Fakultetom strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Riječ je o tehničkom studiju koji je snažno oslonjen na praksu kako bi obrazovao ljude koji su nakon stjecanja diplome spremni početi raditi u zanimanjima 21. stoljeća. Također, partneri Sveučilišta u Zagrebu rade na prijedlogu nastavnog plana i programa drugog dislociranoga preddiplomskog sveučilišnog studija u Šibeniku. Grad Šibenik brine se i za ostalu važnu infrastrukturu radi što kvalitetnijeg i ugodnijeg studiranja u gradu. U partnerstvu s Veleučilištem u Šibeniku i Studentskim centrom dobivena su sredstva za gradnju studentskog doma Palacin koji će se sagraditi na prostoru bivše vojarne i imat će kapacitet od 332 kreveta, nove učionice, laboratorije i infrastrukturu namijenjenu za kvalitetno provođenje slobodnog vremena.
Nastavit ćemo raditi na osnaživanju Poduzetničke zone Podi, najveće u Hrvatskoj, te ćemo biti dobar partner svim poduzetničkim inicijativama i ulagačima. Očekuje nas gradnja Centra za nove tehnologije i poduzetništvo Trokut, radovi na projektu obnove treće šibenske tvrđave – sv. Ivana, gradnja studentskog doma Palacin te strateški projekt aktivacije prostora nekadašnjeg TEF-a koji bi u budućnosti trebao postati nositelj gospodarskog, osobito turističkog razvoja grada. Riječ je o projektu koji je u strateškom interesu za Šibenik jer na tom prostoru priželjkujemo aktivnu zonu u kombinaciji gospodarskog i javnog sektora. Provodimo ga u suradnji s Vladom Republike Hrvatske. Planiramo razvijati posebnosti Šibenika, pri čemu prije svega mislim na ostvarenje projekta eskalatora.
Cijenimo i investicije u turizam, uz ovako prekrasnu obalu svakako je lakše investirati u hotel nego u proizvodnju u metalskoj industriji. Turizam jest izvoz, ali potreban nam je i robni izvoz, a gotovo sve proizvodne investicije zapravo su ulaganja u izvoz. Projektom želimo pokazati da se zapreke mogu svladati i dokazati da ima poduzetnika koji se usude ulagati u proizvodnju. Svake se godine kandidira između dvadeset i trideset tvrtki, desetak ih nagradimo. Ti ljudi žele ostati samozatajni, zato ih moramo dugo uvjeravati da se prijave i da budu primjer drugima da se i u ovim teškim okolnostima za poduzetništvo može investirati – rekao je glavni urednik Lidera.