Turizam je najisplativiji proizvodni kanal juga

Direktorica Gebrüder Weissa smatra da će se tražiti sve originalniji pristup upravljanju. Živimo u vrijeme u kojem je sve dostupno, zbog čega veliki neće nužno odlučivati o svemu jer dok se neki bave osvajanjem tržišnih udjela, drugi rade na novim konceptima.

Naši zaposlenici sudjeluju u utrci ‘Wings for Life World Run 2018’. Trudimo se mijenjati paradigme i pokušavamo naći pristup zaposlenima koji se razlikuje od uvriježenoga. Većinu dana provodimo na poslu, zato želimo da nam taj dan bude što zanimljiviji i produktivniji. Promjene obuhvaćaju manje formalan pristup i više obrazovanja u samoj tvrtki koje nije izravno povezano sa stručnim osposobljavanjem, nego nam i proširuje vidike – objasnila nam je Bujačić.

Menadžeri i stručnjaci danas uglavnom govore o cjeloživotnom obrazovanju, a da bi se to postiglo, misli Bujačić, potrebna je motivacija. Motivacija se sastoji od stvari usko povezanih s radnim aktivnostima. Pokušavamo se povezati komunicirajući sa zaposlenima, zajedničkim posjetima kulturnim događajima, npr. odlascima u kazališta, te obrazovanjem koje nudimo u tvrtki, motivirajući ih tako i potičući da razmišljaju o različitim aspektima života – rekla je Bujačić, dodavši da je naglasak na sve većoj slobodi i sve manje pravila te većoj kreativnosti.

Njezino je mišljenje da hrvatske tvrtke još imaju veliku potrebu za kontrolom i drukčiji pristup poslovanju, i to više da bi ostvarile materijalnu dobit nego da stvaraju dugoročne vrijednosti i partnerske odnose te razvijaju strategije, no dometnula je da je u Hrvatskoj sve više naprednih upravljačkih modela kojima se stvaraju stabilne tvrtke koje posluju etično.

Kad je riječ o upravljanju tvrtkama u budućnosti, Bujačić očekuje dva smjera: povratak tradicionalnim vrijednostima upravljanja, ali i razvoj inovacija te novih načina upravljanja utemeljenih na drukčijem, modernijem pristupu upravljanju.

Zasićeni smo velikim konglomeratima i multinacionalama u kojima sve funkcionira prema matričnom načelu i u kojima je znatno smažena sloboda odlučivanja i sudjelovanja u odlučivanju, zato će se, vjerojatno, mijenjati i načini upravljanja, odnosno postat će fleksibilniji i pratit će ih različite motivacijske nagrade – uvjerena je Bujačić.

Dodala je i da će utjecaj gospodarskih kretanja u Europi i Aziji također diktirati načine rada u tvrtkama i da će, sigurno, Europa manje utjecati na globalni razvoj, odnosno da će druge države zauzimati pozicije i postajati globalni igrači. Prema njezinoj mišljenju, upravljanje je nalik na jezik – stalno se mijenja, a ovisi i o globalnim gospodarskim prilikama.

Četiri južne hrvatske županije izravno u gospodarstvo ulažu ukupno 291,3 milijuna kuna. Najveći iznos tog novca, a riječ je o 155,2 milijuna kuna, dolazi iz Europske unije i kao pomoć iz inozemstva. Prema podacima aplikacije Otvoreni proračun, od četiri južne županije, u gospodarstvo najviše ulaže Zadarska.

• Županije mogu i moraju još i više ulagati u gospodarstvo. One se pozicioniraju kao još važniji faktor u društvu, teži se sveopćoj decentralizaciji, prvo funkcijskoj pa fiskalnoj. Slijedom toga, imamo dobru suradnju s državom. Vlada županije prepoznaje kao važnog partnera budući da su naše regionalne agencije u novim zakonskim okvirima dobile ulogu regionalnih koordinatora razvoja. Taj se razvoj temelji na strategijama županija, koje bi trebalo još više fokusirati kako bi se maksimalno iskoristile komparativne prednosti i prilike svake županije – izjavio je Goran Pauk, predsjednik Hrvatske zajednica županija.

Podaci aplikacije Otvoreni proračun pokazuju da u programe turizma najviše ulaže Dubrovačko-neretvanska županija, a riječ je o 25,5 milijuna kuna. Glavni program te županije je ‘Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija’. Gotovo sav iznos potreban za taj program povučen je iz fondova EU. Splitsko-dalmatinska županija najviše ulaže u program razvoja Centra za posjetitelje, točnije 9,1 milijuna kuna. Šibensko-kninska najviše ulaže u program ‘Turistička valorizacija kanala Sv. Ante’ (druga faza) u iznosu od 14,2 milijuna kuna, od čega je nešto više od pet milijuna kuna sufinancirano iz EU. Zadarska županija najviše ulaže u ‘Projekt Hercultour’ – 5,1 milijuna kuna, od čega 4,3 milijuna dolaze iz EU.

• Spona turizma i gospodarstva neupitna je. Na valu turističkog rasta mnoge su lokalne i regionalne jedinice samouprave izgradile i ostale gospodarske djelatnosti. Turizam je preširok pojam da bi ga se shvaćalo kao zasebnu gospodarsku granu. Sagradite li cestu, to je turizam. Kada se uređi neka površina na kojoj će se proizvoditi proizvodi koji će se kasnije prodavati čak i na kućnome pragu, to je turizam. Južne županije imaju mogućnosti većinu proizvodnih aktivnosti raditi u službi turizma. Turizam je motiv poduzetnicima da će sve ono što proizvedu, odnosno barem većinu toga, prodati upravo ‘u turizmu’ – objašnjava Pauk. Napominje kako je poveznica turizma i gospodarstva možda najvidljivija kod OPG-ova, odnosno poljoprivredne proizvodnje na ruralnim dijelovima južnih županija.

• Turizam je najisplativiji proizvodni kanal kako hrvatske proizvodnje općenito, tako i proizvodnje južnih županija – zaključuje Pauk.

Turizam na jugu Hrvatske raste svake godine čak i stopama od 10 i 15 posto. Ponuda i sadržaji sve su veći. No ekonomska i turistička, nazovimo je tako, teorija kaže da nije dobro kada turizam prelazi određeni postotak u nacionalnom BDP-u. Županije juga prihvaćaju to i nastoje pokrenuti ne-turistički sektor. Temeljem Ustava i zakonskih propisa, regionalna uprava, dakle županije, predodređena je baviti se poslovima gospodarstva, prometa i sličnoga, ali ima vrlo malo alata za to. Alat je novac – pomoć, poticaj, subvencija, a ima ga onoliko koliko je u proračunu. Iz proračuna županija subvencionira se malo i srednje poduzetništvo na načini na koji to svaka za sebe odluči, ovisno o njezinim strategijama i potrebama.