ECRI: nacionalizam, rasizam, homofobija…

Financministar Zdravko Marić pohvalio se da prati razvoj događaja povezan s rastom cijena goriva te da se radi na cjelokupnom paketu poreznog sustava, spomenuo trošarine i – zašutio. Lako je bilo Sanaderu prije 12 godina, dekretom zaustaviti cijene goriva ispod ‘psihološke granice’ od osam kuna za litru supera. Danas je probijena i granica od 10 kuna. U međuvremenu se dogodila deregulacija cijena, čime je Hrvatska prepuštena na milost i nemilost mahom stranim naftnim kompanijama. Svojedobno je objavljena računica u medijima prema kojoj je naftaška marža po litri derivata nakon deregulacije porasla za 30-ak lipa, što je na godišnjoj razini blizu milijardu kuna! Država je sve to mirno promatrala i objavljuje samo usporede cijene na benzinskim crpkama, ne dovodeći ih u kontekst sa stanjem na svjetskom i mediteranskom tržištu i nekadašnjom formulom za određivanje cijene. Tako je omogućila naftašima da svi skupa malo pomalo dignu marže. Pa građani i industrija uz poskupljenje na svjetskom tržištu plaćaju i dodatnih 30 lipa po litri. A državi je umjesto Sanaderovih dekreta preostalo samo da se odrekne dijela trošarina. Baš me zanima zašto Marić još uvijek samo ‘prati razvoj događaja’.

Ovog je utorka objavljen izvještaj Europske komisije protiv rasizma i netolerancije Vijeća Europe (ECRI) prema kojem ‘u javnom diskursu u Hrvatskoj eskalira rasistički govor mržnje protiv Srba, LGBT osoba i Roma’. Izvještaj analizira zakonski okvir, rasistički i homo/transfobni govor mržnje, nasilje i politike integracije te upozorava na jačanje nacionalizma, posebno među mladima, i to često u obliku veličanja bivšeg fašističkog ustaškog režima. U regionalnim medijima i na internetu uobičajeni su rasistički i ksenofobni izrazi protiv Srba, LGBT osoba i izbjeglica, kao i uvredljiv jezik o Romima. Događaju se i fizički napadi na te skupine kao i na njihovu imovinu, konstatira ECRI. Sve to odnosi se na razdoblje do 7. prosinca 2017., a izvještaj je pripremljen nakon posjeta ECRI-ja Hrvatskoj u travnju 2017. Nagradno pitanje: što se promijenilo u godinu dana, odnosno kakva će biti dijagnoza nakon posjeta u travnju ove godine?

Hrvatska nije Amerika, a nije ni Švicarska, Velika Britanija, Švedska, Danska, Finska, Nizozemska, Kanada, Singapur ili Australija. No bar smo bolji od Meksika, Tajlanda, Irana, Indije i Indonezije. I ni od koje druge države s rang-liste Universitas 21, globalne mreže istraživačkih sveučilišta sa sjedištem u Melbourneu koja uspoređuje sustave visokog obrazovanja na razini zemalja. Dakle, ‘vrlo dobro’ 45. mjesto među 50 zemalja. Može li gore? Pitanje je dvosmisleno. Gore ne može (u smislu penjanja na listi), ali s besplodnim kurikularnim raspravama pod palicom nemoćne ministrice Blaženke Divjak može biti još gore, tj. lošije.

Niskoprofilni restoran Fotić iz borgovske prepiske googlovski je prijevod fraze ‘low profile’, što bi zapravo značilo da je riječ o diskretnom restoranu u kojem je moguća privatnost. U Fotiću se ovih dana zasigurno traži stol viška. Mailovi borgovske grupe napravili su najveću besplatnu reklamu ‘niskoprofilnom’ (a zapravo diskretnom) bistrou u Gajevoj. Nije Fotić jedini ugostiteljski objekt koji su na ovaj ili onaj način reklamirali političari. Stariji se sjećaju kafića Hennessy u Kačićevoj. Ondje se još u devedesetima okupljala ekipa Nikice Valentića. Dečki iz Hennessyja dali su još dva premijera – Franju Gregurića i Zlatka Matešu – a tu su bili i Bosiljko Mišetić, Davor Štern, Borislav Škegro, Neven Porges i mnogi drugi. S druge strane političkog spektra je Pepermint sa Zoranom Milanovićem, a u toj ekipi su i Boris Vujčić i ‘dj’ Emil Tedeschi. Poznata je Milanovićeva sklonost restoranu Tač na Vrhovcu, a i cijela njegova koalicija koja je vladala Hrvatskom četiri godine nazvana je prema restoranu Nenada Kukurina Kukuriku, gdje je sklopljen koalicijski dogovor. U Okrugljak su zalazili Tudman i Šušak. Redoviti gosti Baltazara (bili) su Sanader, Hebrang, Domljan, Mesić i Biškupić. Skendericu su voljeli i Valentić i Bandić. Karamarko je navodno (bio) slab na janjetinu u Trnjanki, a u Sofrinim specijalitetima uživa Zdravka Marić. I Balon, Mano, Bocca Marai, Dubravkin put… imaju svoje favorite iz svijeta politike. Ugostitelji vole takve goste teške kategorije. Jer, jasno je da vrhunski političari znaju što je vrhunska klopa. Osim jednog slučaja. Mario Čerhak morao je staviti ključ u bravu Marcelina, nakon što je iz tog, nekad jednog od ponajboljih zagrebačkih restorana, procurila snimka dogovaranja Ive Sanadera i Zsolta Hernádyja. Zbog vlasnikove indiskrecije restoran su počeli zaobilaziti VIP-ovci, a zatim i svi ostali. No to je iznimka koja potvrđuje pravilo da su političari najbolji hodajući manekeni zagrebačkih restorana. Tako će i Fotić zasigurno preživjeti ostavku Martine Dalić i nadživjeti grupu Borg.

Odbije li vam PBZ dati kredit, ne ljutite se na ljude, negativnu odluku donijela je umjetna inteligencija, AI, ‘duboko’ procjenjujući vaše kreditne sposobnosti. Procjena kreditnog rizika samo je jedna od niza prednosti koje donosi digitalno poslovanje. No PBZ banka nije jedina koja se koristi prednostima digitalne preobrazbe poslovnog procesa, digitalizacija je obuzela sve industrije, a nekim je tvrtkama u vrlo kratkom razdoblju primjene donijela stopostotno povećanje prihoda. Digitaliziraju se i velike i male tvrtke, neke su već transformirale sve sektore poslovanja automatizirajući poslovne procese, uvođeći e-poslovanje, e-trgovinu, e-račune, umjetnu inteligenciju (AI), razmjenu podataka u oblaku, IoT, robote. To im je donijelo veliku uštedu vremena i novca, ali pozitivno utječe i na okoliš jer troše manje energije. Primjeri tvrtki iz raznih industrija pokazuju koliko je digitalizacija pridonijela optimizaciji poslovnih procesa te kako je, u nekim slučajevima, konkretno utjecala na prihod. Privredna banka Zagreb prošle je godine počela suradnju s Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu na istraživačko-razvojnom projektu ‘Duboko učenje za procjenu kreditnog rizika’. Radi unapređenja upravljanja kreditnim rizikom, ta je banka zainteresirana za upotrebu naprednih računalnih i statističkih metoda iz područja umjetne inteligencije; strojnog učenja s naglaskom na duboko učenje. Česte i brze promjene na financijskim tržištima u segmentu mjerenja kreditnog rizika upućuju na sve veću potrebu za naprednijim i adaptivnijim mjerama. Stoga je i svrha ovog projekta istražiti moguća poboljšanja u upravljanju kreditnim rizikom i razviti novu metodu za procjenu kreditnog rizika zasnovanu na dubokom učenju te tako strukturirano stečeno znanje u domeni dubokog učenja prenijeti u banku, kaže Dražen Dumančić, pomoćnik izvršnog direktora Odnosa s javnošću i marketinga. Predviđeno vrijeme trajanja projekta je četiri godine, a s obzirom na to da je riječ o specifičnim istraživačko-razvojnim aktivnostima podržava ga i sufinancira Inovacijski centar Intese Sanpaolo.

Agencija Dialog komunikacije već je u prvoj godini digitalizacije na više od stopostotnom povećanju prihoda osjetila njezine blagodati. U prvoj godini u kojoj smo počeli ozbiljnu provedbu digitalne transformacije naš je promet porastao 54 posto, a prihodi čak 111.

Zadarska županija među prvim je jedinicama regionalne samouprave koje su donijele novu razvojnu strategiju usklađenu sa Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske. Izradom nove županijske razvojne strategije definirani su strateški ciljevi, usklađeni s razvojnim prioritetima koji su navedeni i u temeljnome strateškom dokumentu Europske unije – ‘Europa 2020.’ Vizija Zadarske županije u programskom razdoblju uključuje razvoj gospodarstva utemeljenog na znanju i inovacijama, promicanje zelenijega, konkurentnijega gospodarstva koji se zasniva na učinkovitom iskorištavanju resursa te poticanje ekonomije visoke stope zaposlenosti.

Turizam, prerađivačka industrija, ribarstvo, marikultura i brodarstvo ključne su gospodarske grane koje potiču razvoj Zadarske županije. Razvoj je također povezan s pregradom sirovina iz mora namijenjenih uglavnom tržištu Europske unije i Japana. Prerađivačka industrija ima dugu tradiciju koja proizvode i usluge plasira za potrebe automobilskih, prehrambenih i farmaceutskih industrija Europske unije te uz prehrambenu industriju čini glavnu industriju Zadarske županije.

Zadarska županija je u partnerstvu s Gradom Zadrom započela projekt ‘Izrada prometnog masterplana funkcionalne regije sjeverna Dalmacija’, za koji su nepovratna sredstva osigurana u sklopu operativnog programa ‘Konkurentnost i kohezija’. Izrada tog plana osigurat će prihvatljivost planiranih zahvata i njihovu prikladnost da ih sufinanciraju nacionalni ili europski fondovi. Izradom spomenutoga masterplana žele se povezati zračni, pomorski, cestovni i željeznički promet u toj županiji. Također je jedna od svrha izrade plana definirati postojeće, ali i buduće, potrebe regije koje utječu na prometnu potražnju kao što su razvoj poslovne infrastrukture (poslovne i turističke zone, tvornice, pogoni za preradu i obradu itd.), razvoj znanstvenih institucija (škole, fakulteti itd.), razvoj zdravstveno-rehabilitacijskih ustanova.

Prometni masterplan funkcionalne regije sjeverne Dalmacije bit će temeljni strateški dokument dugoročnog razvoja prometa koji će definirati buduće intervencije u prometu i prometnu infrastrukturu na tom području te će povećati razinu pripremljenosti i mogućnost financiranja projekata iz fondova Europske unije u prometu.

Do 2020. želi se potpuno osuvremeniti sustav odlaganja otpada i usklađivati sa standardima Europske unije. Zbog toga se u županijske strateške projekte ubraja Centar za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim vrijedan 388 milijuna kuna. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom Zadarske županije sastoji se od triju međusobno povezanih projekata koji se odnose na gradnju i upravljanje Centrom za gospodarenje otpadom Biljane Donje, gradnju i organiziranje sustava za prikupljanje i recikliranje otpada te sanaciju i zatvaranje službenih odlagališta komunalnog otpada u županiji. Tim Centrom rješava se pitanje najvećega županijskog odlagališta u Diklu i istodobno osigurava odlaganje otpada cijele Zadarske županije u skladu s najstrožim Unijinim standardima.

Zadarska županija predvodnica je marikulture i ribarstva na Jadranu. U idućem razdoblju posebna će se pozornost posvetiti rješavanju problema nedostatka ribarske infrastrukture, i to konkretno u sklopu projekata gradnje ribarskih luka (Gaženica, Kali, Biograd) i iskrcajnih mjesta. I za jednu i za drugu vrstu aktivnosti postoje jasni izvori financiranja s pomoću fondova Europske unije, a sredstva za izradu projektnih dokumentacija već su osigurana (ugovori o sufinanciranju s mjerodavnim ministarstvima sklopljeni su u proteklih nekoliko mjeseci).

Važno je napomenuti da more nije samo razvojni resurs nego i način života, zato je Zadarska županija jako posvećena njegovoj zaštiti. Prva u Republici Hrvatskoj uvela je načelo integralnog upravljanja obalnim područjem i njegovom primjenom želi se nastaviti održivo upravljati obalom i očuvanjem mora.

Prema prostornim planovima u županiji su predviđene su 74 poduzetničke zone. U ovom trenutku ulagačima se može ponuditi pet poslovnih zona koje su infrastrukturno opremljene: Novi Stankovci (Stankovci), Grabi (Poličnik), Murvica jug (Murvica) i Šopot (Benkovac) te Industrijska zona Biograd. U još dvije poslovne zone ostvareni su dobri preduvjeti za daljnji razvoj i privlačenje investitora, a to su poslovne zone Lonići u Bibinjama i Primat u Polači.

Zadarska županija kao ključan je alat u ostvarenju strateških projekata prepoznala i fondove EU te je među najboljima u povlačenju Unijinih sredstava na razini Republike Hrvatske. Poučena dosadašnjim iskustvom razvojnog planiranja, mnogim izrađenim analizama i studijama, svoj razvoj temeljit će na trima razvojnim stupovima koji su potpuno usklađeni s prioritetima ‘Europske strategije 2020.’ – pametnom, održivom i uključivom rastu. Tri stupa razvoja Zadarske županije jesu gospodarska konkurentnost i inovativnost, resursna učinkovitost i visok društveni standard. Za svaki od njih postoje strateški važni projekti koji su u visokoj fazi pripremljenosti ili se već provode. U segmentu razvoja gospodarske konkurentnosti i inovativnosti u Županiji su svjesni da je ulaganje u istraživanje i razvoj jedan od ciljeva Europske unije pa su aktivnosti usmjerili prema kvalitetnom restrukturiranju gospodarstva i poticanju inovativnosti poslovnog sektora te njegovu povezivanju sa znanstvenoistraživačkim institucijama. Zadarska županija to je prepoznala i kao svoj prioritet.