Najava velikih investicija

Liderov investicijski forum na turneji zaustavio se prošle srijede u Šibeniku, najmanjem i najslabije razvijenom od tri velika dalmatinska grada, ali koji posljednjih godina doživljava turističku renesansu i najviše ulaže u gradnju infrastrukture. Na ruševinama stare i teške industrije promišlja se i o oživljavanju lakše proizvodnje, sve se više ulaže u nove pogone, a industrijska zona Podi, koja je prije koju godinu niknula na ledini blizu grada, proglašena je dvaput najboljom u državi.

U tim zadanim okolnostima usklađen odnos između turizma i proizvodnje ruku pod ruku nametnuo se kao važna tema šibenskog Investicijskog foruma Dalmacije i južne Hrvatske. Lokalni poduzetnici, predstavnici lokalne samouprave i državnih i lokalnih potpornih institucija razgovarali su o stvaranju poticajnoga investicijskog okružja i pokretanju novih proizvodnih investicija.

Trećim ovogodišnjim investicijskim forumom, nakon onoga u Bjelovaru i Rijeci, u Šibeniku je promoviran ‘Lider invest’ – projekt kojim Lider treću godinu zaredom prepoznaje, bira i nagradjuje nobolje proizvodne investicije. Pojedinosti i ideju projekta okupljenima uvodno je predstavio glavni urednik Lidera i član Stručnog odbora ‘Lider investa’ Miodrag Šajatović.

Cijenimo i investicije u turizam, uz ovako prekrasnu obalu svakako je lakše investirati u hotel nego u proizvodnju u metalskoj industriji. Turizam jest izvoz, ali potreban nam je i robni izvoz, a gotovo sve proizvodne investicije zapravo su ulaganja u izvoz. Projektom želimo pokazati da se zapreke mogu svladati i dokazati da ima poduzetnika koji se usude ulagati u proizvodnju. Svake se godine kandidira između dvadeset i trideset tvrtki, desetak ih nagradimo. Ti ljudi žele ostati samozatajni, zato ih moramo dugo uvjeravati da se prijave i da budu primjer drugima da se i u ovim teškim okolnostima za poduzetništvo može investirati – rekao je glavni urednik Lidera.

Ivan Soža, predsjednik HGK-ove Županijske komore Šibenik, zaključio je da je investicijska klima u gradu i županiji dobra i vedra, da su zadovoljni, ali da ima prostora za nove investicije, ne samo u prerađivačkoj industriji nego i u IT sektoru i turizmu. Zamjenica župana Darija Puljić govorila je da bez jasnih strateških smjerova i jasno definiranih ciljeva nema ni gospodarskog napretka i da je važno imati prostorne planove i razvojne dokumente, ulagati u obrazovnu, poduzetničku i prometnu infrastrukturu te stvarati povoljno investicijsko okružje i održivi gospodarski razvoj.

Osim u nove smještajne kapacitete i pametnu obnovu kulturno-povijesne baštine, u Šibeniku se ulaže i u poduzetničku infrastrukturu, a u gospodarskoj zoni koja je dvije godine zaredom najbolja u Hrvatskoj niču novi pogoni. U ovome trenutku u njoj posluje 38 poduzeća koja zapošljavaju 1400 ljudi, a zanimanje ulagača ne jenjava, zadovoljan je direktor zone Podi Jakov Terzanović.

Našu zonu poduzetnici odabiru iz različitih razloga, ali uglavnom zato što smo središnje pozicionirani u Dalmaciji i što se bave djelatnostima koje već postoje unutar zone pa smatraju da daju sinergijskim učinkom i međusobnom suradnjom potencijalno ostvariti nove poslovne uspjehe. I dalje planiramo gradnju infrastrukture, uređenje hortikulture, a nakon što smo dobili još jednu tvrtku koja širi poslovanje na Pode, u planu je raspisivanje novog natječaja. Razgovaramo s više poslovnih subjekata koji također žele doći na Pode – otkrio je direktor uspješne šibenske zone. Velike investicije u neproizvodnom sektoru najavio je pak šibenski gradonačelnik Željko Burić i iznio podatke da se za razliku od predratnoga šibenskoga gospodarstva utemeljenog na teškoj industriji danas 98,5 posto prihoda ostvaruje u malom i srednjem poduzetništvu te da u ukupnim prijedima turizam čini 17 posto, gotovo dvostruko manje nego u proizvodno-prerađivačkom sektoru.

Potencijalno tri najveće investicije u Hrvatskoj provest će se u Šibeniku. Riječ je zoni mješovite namjene na prostoru bivšeg TEF-a, za što Vladinu odluku očekujemo u roku od dva do tri tjedna; budućem turističko-ko-stambenom kompleksu ‘Nikola’ u Zablaću, poznatom po dolasku Brada Pitta; i projektu ‘Podsolarsko’ u kojem se razvija zona luksuznog stanovanja i turizma. U Šibeniku se ne ulaže samo u turizam. Turizam je dobra premošnica, ali preživljavanje na turizmu dobro smo iskoristili kako bismo razvili gospodarstvo. Naša poslovna filozofija jest partnerski odnos prema svim investitorima, i domaćima i stranima – iznio je gradonačelnik, kao i da u Šibeniku imaju problem s manjkom kadra, i to ne samo u turizmu nego i u proizvodnji, te da je Impol TLM u Sisku pronašao mlade ljude koji su prihvatili njegove stipendije i potvrdili da su spremni doći živjeti i raditi u Šibenik.

O mnogim zaprekama za razvoj poslovanja zabilježenim u ovogodišnjem istraživanju Hrvatske gospodarske komore izlagao je Tomislav Radoš, HGK-ov potpredsjednik za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša. Rekao je da Hrvatskoj u praksi nedostaje strategija pametne specijalizacije, odnosno opredjeljenje za pojedina područja koja bi trebalo razvijati i u koja bi trebalo ulagati.

HGK s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta radi na projektu koji definira područja u koja bi se trebalo investirati. Izvukli smo trinaest područja u kojima imamo iskustvo i znanje i za koje trendovi pokazuju da će se nastaviti razvijati – rekao je Radoš o strateškim smjerovima i prioritetnim područjima.

Ulagati bi se trebalo u mobilnost, energetiku, prehrambenu industriju, farmaceutiku i nutricionizam, drvnu industriju i kibernetičku sigurnost. Konkretno, u područja kao što su hibridni i električni sustavi pogona za automobile i brodove, softverski inženjering za autonomna vozila, sustavi za upravljanje pametnim i mrežnim otocima i oni za pohranu energije, sofisticirane tehnologije očuvanja trajnosti prehrambenih namirnica i napredna logistika hladnog lanca, platforma nadzora nad pacijentima, inovativna dijagnostička rješenja, sustavi aktivnih i inteligentnih pakiranja lijekova, strojno učenje, digitalna forenzika, velike skupine podataka (engl. big data) ili povezani blokovi podataka (blockchain).

O privlačenju investitora kvalitetnom i obrazovanom radnom snagom koja zna strane jezike, konkurentnim troškovima rada, milijunima kvadrata opremljenih poduzetničkih lokacija, poticajima i drugim prednostima koje ulagači očekuju u Hrvatskoj govorila je Božica Lalić, zamjenica ravnatelja Agencije za investicije i konkurentnost.

Šibenski investicijski forum donio je i zanimljivu raspravu za okruglim stolom na temu stvaranja pozitivnog investicijskog okružja u Dalmaciji i južnoj Hrvatskoj. Turizam se nametnuo kao središnja tema nakon što je glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović iz publike bocnuo pitanjem o suživotu proizvodnje i turizma u gradu propale industrije koji je tek nedavno otkrio turističke adute.

Mira Lepur, ravnateljica Razvojne agencije Šibensko-kninske županije, rekla je da turizam shvaća kao sektor na koji se nadovezuju drugi, kao održiv, ravnomjeran i kontroliran, koji će za sobom povećati marikulturu, od koje je iskorišteno dva posto potencijala, i organsku poljoprivredu u zaleđu.

Za održivi razvoj turizma zauzima se i zamjenik šibenskoga gradonačelnika Danijel Mileta. Posljednjih nekoliko godina jašemo na turizmu. Naravno da je to jedan od stupova daljnjeg razvoja. U ovom trenutku smatramo da ga moramo održivo razvijati dokle god možemo. Od Dubrovnika imamo što toga naučiti, i dobro i loše. Investicije koje provodimo s pomoću fondova Europske unije povezane su uglavnom s obnovom kulturno-povijesne baštine – istaknuo je Mileta, a Dalibor Marijanović, član Uprave samoborskog DIV-a, tvrtke koja je u Kninu uložila u tvornicu vijčane opreme, rekao je da im turizam ne krade radnu snagu iako je broj ljudi ograničen i natječu se za svakoga tko želi raditi.

Boris Miškić, direktor Marinetek NCP-a, šibensko-finske tvrtke koja proizvodi pontone za mnoge marine na Sredozemlju i šire, iznio je podatke da Hrvatska danas drži četvrtinu posto svjetske čarterske flote i da je u tome tržišnom segmentu svjetska vešta te da je u domaćim marinama u usporedbi s konkurencijom kvaliteta usluge izrazito visoka, ali i da manjka vezova u lučićama i gradovima.