Turizam je najisplativiji proizvodni kanal juga

NEUPITNA JE SPONA TURIZMA I GOSPODARSTVA. NA VALU TURISTIČKOG RASTA MNOGE SU LOKALNE I REGIONALNE JEDINICE SAMOUPRAVE IZGRADILE I OSTALE GOSPODARSKIE DJELATNOSTI.

Četiri južne hrvatske županije izravno u gospodarstvo ulažu ukupno 291,3 milijuna kuna. Najveći iznos tog novca, a riječ je o 155,2 milijuna kuna, dolazi iz Europske unije i kao pomoć iz inozemstva. Prema podacima aplikacije Otvoreni proračun, od četiri južne županije, u gospodarstvo najviše ulaže Zadarska.

• Županije mogu i moraju još i više ulagati u gospodarstvo. One se pozicioniraju kao još važniji faktor u društvu, teži se sveopćoj decentralizaciji, prvo funkcijskoj pa fiskalnoj. Slijedom toga, imamo dobru suradnju s državom. Vlada županije prepoznaje kao važnog partnera budući da su naše regionalne agencije u novim zakonskim okvirima dobile ulogu regionalnih koordinatora razvoja. Taj se razvoj temelji na strategijama županija, koje bi trebalo još više fokusirati kako bi se maksimalno iskoristile komparativne prednosti i prilike svake županije – izjavio je Goran Pauk, predsjednik Hrvatske zajednica županija.

Podaci aplikacije Otvoreni proračun pokazuju da u programe turizma najviše ulaže Dubrovačko-neretvanska županija, a riječ je o 25,5 milijuna kuna. Glavni program te županije je ‘Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija’. Gotovo sav iznos potreban za taj program povučen je iz fondova EU. Splitsko-dalmatinska županija najviše ulaže u program razvoja Centra za posjetitelje, točnije 9,1 milijuna kuna. Šibensko-kninska najviše ulaže u program ‘Turistička valorizacija kanala Sv. Ante’ (druga faza) u iznosu od 14,2 milijuna kuna, od čega je nešto više od pet milijuna kuna sufinancirano iz EU. Zadarska županija najviše ulaže u ‘Projekt Hercultour’ – 5,1 milijuna kuna, od čega 4,3 milijuna dolaze iz EU.

• Spona turizma i gospodarstva neupitna je. Na valu turističkog rasta mnoge su lokalne i regionalne jedinice samouprave izgradile i ostale gospodarske djelatnosti. Turizam je preširok pojam da bi ga se shvaćalo kao zasebnu gospodarsku granu. Sagradite li cestu, to je turizam. Kada se uređi neka površina na kojoj će se proizvoditi proizvodi koji će se kasnije prodavati čak i na kućnome pragu, to je turizam. Južne županije imaju mogućnosti većinu proizvodnih aktivnosti raditi u službi turizma. Turizam je motiv poduzetnicima da će sve ono što proizvedu, odnosno barem većinu toga, prodati upravo ‘u turizmu’ – objašnjava Pauk. Napominje kako je poveznica turizma i gospodarstva možda najvidljivija kod OPG-ova, odnosno poljoprivredne proizvodnje na ruralnim dijelovima južnih županija.

Turizam na jugu Hrvatske raste svake godine čak i stopama od 10 i 15 posto. Ponuda i sadržaji sve su veći. No ekonomska i turistička, nazovimo je tako, teorija kaže da nije dobro kada turizam prelazi određeni postotak u nacionalnom BDP-u. Županije juga prihvaćaju to i nastoje pokrenuti ne-turistički sektor. Temeljem Ustava i zakonskih propisa, regionalna uprava, dakle županije, predodređena je baviti se poslovima gospodarstva, prometa i sličnoga, ali ima vrlo malo alata za to. Alat je novac – pomoć, poticaj, subvencija, a ima ga onoliko koliko je u proračunu. Iz proračuna županija subvencionira se malo i srednje poduzetništvo na načini na koji to svaka za sebe odluči, ovisno o njezinim strategijama i potrebama.

| Županija | Iznos (u mil. kn) | Od toga sufinancirano iz EU |

|————————–|——————|—————————–|

| Dubrovačko-neretvanska | 25,5 | 23,8 |

| Splitsko-dalmatinska | 13,9 | 0 |

| Šibensko-kninska | 18,1 | 5,6 |

| Zadarska | 9,1 | 4,3 |

Izvor: aplikacija Otvoreni proračun