Moje tijelo, moj laboratorij

U vlastitim kuhinjama, pa i kontroverznim salonima za piercing i tetoviranje, razvijaju se implantanti čudnih namjena i lijekovi za bolesti koje su previše rijetke da bi bili isplative za velike farmaceutske tvrtke. Tako bioinženjeri ili, točnije, biohakeri rade na razvoju umjetnih embrija i maternica, ubojica karcinoma, čak i poboljšavanju vlastite inteligencije.

Instagram se vraški trudi privući male i velike kompanije na svoju platformu, a sasvim je izgledno da će ona uskoro postati neizbježnim dijelom marketinške strategije svakog oglašivača. Koju god metodu oglašavanja odabrali – foto, video ili Instagram Stories – brendovi s pametnim sadržajem poboljšat će kvalitetu odnosa s potrošačima.

Da katkad najjednostavnije ideje mogu polučiti najbolje rezultate, marketinškom je svijetu prošlog tjedna pokazao Burger King. Naime, taj poznati lanac brze hrane odlučio je ne komplicirati previše i španjolskim potrošačima dati ono što žele. Doslovno. Putem Instagrama, tj. dodataka te platforme – Instagram Stories, pozvali su kupce da odaberu namirnice za sendvič Whopper. Svaki korisnik koji se u ograničenom razdoblju odazvao dobio bi specijalni promotivni kupon koji mu je omogućavao da zaista kupi vlastiti ‘Instagram Whopper’. Kako su izvijestili iz agencije koja je osmislišla kampanju, LOLA Mullen-Lowe Madrid, čak je 45 tisuća korisnika sudjelovalo u toj ‘igri’, što je u tom trenutku bilo više od 80 posto njihova ukupnog broja ‘followera’ španjolskog profila. Promotivni kuponi planuli su u samo tri sata, a brend je prvi dan dobio pet tisuća novih pratitelja.

Također, iz kompanije su izjavili da će kombinacije namirnica koje su se najviše tražile biti i u regularnoj ponudi španjolskog Burger Kinga pa će ‘Instagram Whoppere’ moći kupiti i ‘obični’ kupci, a ne samo oni koji su sudjelovali u kampanji. Instagram se tako pokazao vrlo korisnim u animaciji potrošača, poticanju na interakciju s brendom, a i, ono što je najvažnije, omogućio je kompaniji da na vrlo zabavan način prikupi zlata vrijedne informacije koje će im poslužiti u daljnjem nastupu ne samo na španjolskom nego i na globalnom tržištu. Time je mreža još jednom dokazala kako je mnogo više od rasadnika namontiranih fotografija te da korisnicima, a i oglašivačima, ima štoša dobrog ponuditi.

Kako je za Marketing Week prošlog tjedna izjavila globalna voditeljica razvoja Instagrama Amy Cole, ta platforma velike i male kompanije stavlja u ravnopravan položaj i, što je najvažnije, omogućava brendovima da komunicira na potpuno isti način kao i ‘stvarni’ korisnici Instagrama, što poboljšava odnos između brenda i krajnjeg potrošača. Bez obzira na to kako reklamiraju svoje proizvode (plaćenim oglasima, na vlastitom profilu ili preko ‘influencera’), krajnji im je cilj isti – povećati lojalnost kupaca i, posljedično, prihode. Da bi u tome uspjeli, trebaju postati poželjnim dijelom ‘feeda’ korisnika, odnosno rado viđen gost u njihovoj digitalnoj svakodnevici. Jedan od brendova koji nastoji postići taj status u životima potrošača jest Bacardi Rum. Prema pisaju Marketing Weeka, Bacardijev je cilj uvući se u ‘feed’ korisnika nemanetljivo i autentično. To, među ostalim, čine kreiranjem videa u kojima uče korisnike kako miksati izvrsne koktele.

Da nije bilo bioinženjeringa, tko zna koliko bi ljudi umrlo zbog neliječenja, a i životinja, čitaj svinja, stradalo dok se ne bi u laboratorijima stvorio inzulin za šećeraše?! Manipulacije DNK-om pridonijele su tomu da se sintetički razvije i taj hormon, tj. nužni lijek za oboljele od šećerne bolesti tipa 1, ali bionženjerstvo i genetički inženjering odlaze prečesto preko ruba razuma. Sve je više biohakera, bioinženjera iz vlastite kuhinje koji djeluju poput dežurnih babaroga znanstvenici, poduzetnici, amateri koji inzistiraju na otvorenosti prema svojim nastojanjima. Kao i sve inovatore u povijesti poduzetništva pokreću ih nestrpljivost, kreativnost, pa i ludost.

Projekti mogu biti u rasponu od genetičkog teširanja do spajanja DNK-a, reprogramiranja bakterija ili stvaranja genetički modificiranih strojeva. Biohakери se poigravaju s bakterijama iz usta koje jedu plak i rekalcificiraju zube, organizmima koji otkrivaju arsen u vodi i bakterijama koje ubijaju tumorske stanice. Kalifornijski Counter Culture Labs privukao je prije nekoliko godina pozornost svojim Open Insulin Projectom, projektom sintetiziranja inzulina iz bakterije E.Coli. Inzulin na tržištu zaštićen je patentima, pa se ti biohakери nadaju da će njihova forma generičkog inzulina biti dostupnija i jeftinija dijabetičarima. Mnogo je znatiželje proizvelo i gorivo na bazi mikroba, biljke koje svijetle u mraku stvorene iz bioluminiscenčnih bakterijskih gena. Treba spomenuti i OpenPCR, odnosno uredaj ključan za analizu DNK-a, koji se prodaje za desetinu uobičajene cijene. Biohakери rade i na lijekovima za bolesti koje su previše rijetke da bi bili isplativi za velike farmaceutske tvrtke.

No kako je uopće moguće iz hobija ući u svijet najsuvremenijih istraživanja na polju bioznanosti i biotehnologija? Mnoge informacije pristupačne su na internetu, a nužni alati postaju sve jeftiniji, pa su sofisticirani ‘plug-and-play’ kompleti postali dostupni većem broju ljudi. Većina biohakera ipak nije bez nekog znanstvenog ili tehničkog predznaka, a s obzirom na to da su dio trenda, ali i budućnosti, nije naodmet predstaviti neka od glavnih imena na biohakerskom polju. Uz već spomenutoga Zynera možda je najpoznatiji biohaker Dave Asprey koji je u proteklim petnaest godina potrošio više od 300.000 dolara da bi hakirao svoju biologiju radi mršavljenja, poboljšanja kvocijenta inteligencije te smanjenja biološke dobi. Asprey ima svoj blog, ‘podcast’, i na webu prodaje liniju biohakerskih proizvoda. Tim Ferriss autor je bestslera iz 2007. ‘4-satni radni tjedan’. Prije je vodio online tvrtku za prodaju prehrabrenih dodatka. U knjizi detaljno opisuje svoj interes za biohakiranje, njegovo pretvaranje u životni stil, godine samoispitivanja te intervjuje sa stručnjacima o tome kako postati nadčovjek. Njegov ‘podcast’ The Tim Ferriss Show koji donosi redovite razgovore s glavnim kolegama biohakera na temu zdravlja prehrane i mentalnih izvedbi vrlo je popularan.

U ožujku ove godine Gabriel Licinia dobio je dugopriželjivu super sposobnost – noćni vid. Kao član znanstvene skupine pristao je da mu se u oči ubrizga klorin e6 koji se često upotrebljava u liječenju raka laserom, a katkad i za liječenje noćne sljepoće osoba s degenerativnim očnim bolestima. Nakon tretmana Licinia vidi objekte na pedeset metara udaljenosti u tamnom polju.

Poznati astrofizičar i voda znanstvenog računalstva Larry Smarr postao je biohaker nastojeći poboljšati svoje tijelo. Analizirao je podatkovne vrijednosti više od stotinu biomarkera svoje krvi, milijun genoma te milijardu mikrobioma. Smarrrov analitički mozak i iskustvo u radu s velikim skupovima podataka omogućili su mu da otkrije uzrok upala u njegovu tijelu te da si dijagnosticira Crohnovu bolest prije nego što su to mogli medicinski stručnjaci. Tu je i jedna hrabra dama, Liz Parrish, koja se lani u skrivenom laboratoriju podvrgnula kontroverznoj gen-skoj terapiji kako bi preokrenula proces starenja u svojem tijelu. U tome pionirskom postupku primila je dva tretmana – za povećanje mišićne mase i terapiju za povećanje dužine telomera, komadića DNK-a koji štite kromosome od propadanja i povezuju se s produljenjem života. Premda eksperimentiraju na sebi samima, biohakери otvaraju mnoga zakonodavna, filozofska i etička pitanja. Iz današnje perspektive, primjerice, teško je reći hoće li više pridonijeti čovječanstvu ili biti prevaga u desenzibiliziranju stanovništva prema kreiranju ljudi-kiborga.