Home / Edukacija i eventi / Svinjarije zbog mozga

Svinjarije zbog mozga

Pokušavajući razjasniti tajne mozga, znanstvenici sa Sveučilišta Yale predvođeni Hrvatom Nenadom Šestanom uspjeli su živim održati svinjski mozak 36 sati nakon dekapitacije. Inovacijom zvanom BrainEx izazvali su senzaciju, ali i senzacionalizam, zbog čega su se zaštitili potpisivanjem editorijala ‘Etika eksperimentiranja s ljudskim mozgom’.

Jedan je znanost pretjerala? Igra li se znanstvenici Boga? Takve je naslove proteklih tjedana izazvala vijest da je tim znanstvenika s Yalea, predvođen hrvatskim euroznanstvenikom Nenadom Šestanom, uspjeho na životu održao mozak svinje 36 sati izvan tijela. Koristeći se sofisticiranim sustavom crpki, grijaca i umjetne krvi pod nazivom BrainEx, tim znanstvenika reanimirao je i vratio cirkulaciju u mozgove obezglavljenih svinja. Pothvat bi znanstvenicima dao nov način da podrobno prouči mozak u laboratorijima, ali i otvorio vrata bizarnoj mogućnosti produljenja života bude li se u BrainExu ikad našao ljudski mozak. Sedamnaest znanstvenika, uključujući Šestana, potpisalo je editorijal ‘Etika eksperimentiranja s ljudskim mozgom’ isti dan kad je priča procuvala u javnost, na izgled da spriječe dezinformacije i senzacionalizam koji su slijedili. Prekasno jer priču su prenijele gotovo sve medijske kuće. Svinjarija je u tome što studija još nije prihvaćena, recenzirana niti objavljena, pa nitko ne zna što se u njoj dokazalo jer autori ne mogu komentirati studiju prije nego što recenzija završi.

U editorijalu se, među ostalim, govori o etičnim pitanjima postupanja s moždanim organoidima ili mini-mozgovima, kako se katkad nazivaju. Moždani organoidi male su nakupine moždanih stanica koje se uzgajaju iz ljudskih matičnih stanica. Drže se u Petrijevim zdjelima i imaju životni vijek od nekoliko mjeseci. Međutim, transplantacija tih trodimenzionalnih nakupina ljudskoga moždanog tkiva u mozak miševa omogućuje im da nastave rasti, razviju krvnožilni sustav koji bi ih održao na životu, pa čak i da stvore nove neuronske veze. Obično devedeset dana nakon implantacije organoida u mozak miša znanstvenici između tih dvaju tkiva pronađe aksone, produžetke živčane stanice čija je funkcija prenositi živčane impulse. Time zaključuju da su se organoidi integrirali.

Konačni je ispit funkcionalnosti organoida pokazati da se mogu integrirati u domaćina, ističe molekularni genetičar Hans Clevers s Instituta Hubrecht u Utrechtu. On i drugi znanstvenici uspjeli su dokazati takvu funkcionalnost kod ‘relativno jednostavnih organoida’: crijevnih epitela, jetre i gušterače. Ali, kako kaže, minimozgovi su najkompleksnije strukture koje su uzgojene kao organoidi. Iako kompleksni, mogućnost da minimozgovi postanu na neki način svjesni čini se veoma malom, ali znanstvenici u editorijalu upozoravaju da je i to jedno od pitanja kojima bi se bioetika trebala pozabaviti na vrijeme.

Napredak s organoidima i potencijalni revolucionarni uspjeh Šestanova BrainExa, tehnološki gledano, objektivan su razlog za veselje u cijeloj znanstvenoj zajednici. Međutim, vjerojatno nitko nije toliko sretan kao kontroverzni kirurg Sergio Canavero, kojemu je prije nekoliko godina na pamet pala ideja o transplantaciji glave. Talijanski ‘doktor Frankenstein’ javnosti je postao poznat prije nekoliko godina kad je na sva zvona počeo najavljuvati da će obaviti prvu transplantaciju glave potraj 2017. Posljednji se put javio da produlji rok na ‘uskoro’ i najavi da će mu se na njegovu 100 milijuna dolara vrijednom pothvatu…