Pokušavajući razjasniti tajne mozga, znanstvenici sa Sveučilišta Yale predvođeni Hrvatom Nenadom Šestanom uspjeli su živim održati svinjski mozak 36 sati nakon dekapitacije. Inovacijom zvanom BrainEx izazvali su senzaciju, ali i senzacionalizam, zbog čega su se zaštitili potpisivanjem editorijala ‘Etika eksperimentiranja s ljudskim mozgom’.
Jedan je znanost pretjerala? Igra li se znanstvenici Boga? Takve je naslove proteklih tjedana izazvala vijest da je tim znanstvenika s Yalea, predvođen hrvatskim euroznanstvenikom Nenadom Šestanom, uspjeho na životu održao mozak svinje 36 sati izvan tijela. Koristeći se sofisticiranim sustavom crpki, grijaca i umjetne krvi pod nazivom BrainEx, tim znanstvenika reanimirao je i vratio cirkulaciju u mozgove obezglavljenih svinja. Pothvat bi znanstvenicima dao nov način da podrobno prouči mozak u laboratorijima, ali i otvorio vrata bizarnoj mogućnosti produljenja života bude li se u BrainExu ikad našao ljudski mozak. Sedamnaest znanstvenika, uključujući Šestana, potpisalo je editorijal ‘Etika eksperimentiranja s ljudskim mozgom’ isti dan kad je priča procuvala u javnost, na izgled da spriječe dezinformacije i senzacionalizam koji su slijedili. Prekasno jer priču su prenijele gotovo sve medijske kuće. Svinjarija je u tome što studija još nije prihvaćena, recenzirana niti objavljena, pa nitko ne zna što se u njoj dokazalo jer autori ne mogu komentirati studiju prije nego što recenzija završi.
U editorijalu se, među ostalim, govori o etičnim pitanjima postupanja s moždanim organoidima ili mini-mozgovima, kako se katkad nazivaju. Moždani organoidi male su nakupine moždanih stanica koje se uzgajaju iz ljudskih matičnih stanica. Drže se u Petrijevim zdjelima i imaju životni vijek od nekoliko mjeseci. Međutim, transplantacija tih trodimenzionalnih nakupina ljudskoga moždanog tkiva u mozak miševa omogućuje im da nastave rasti, razviju krvnožilni sustav koji bi ih održao na životu, pa čak i da stvore nove neuronske veze. Obično devedeset dana nakon implantacije organoida u mozak miša znanstvenici između tih dvaju tkiva pronađe aksone, produžetke živčane stanice čija je funkcija prenositi živčane impulse. Time zaključuju da su se organoidi integrirali.