U prva tri mjeseca hrvatski je izvoz bio 3,6 posto manji nego u istome lanjskom razdoblju, a uvoz je nastavio neobuzdano rasti i povećao se za sedam posto. Pokrivenost uvoza izvozom pala je na 58 posto.
Prema dostupnim podacima koji se odnose na prva dva mjeseca, glavni je krivac za pad izvoza u prvom kvartalu farmaceutska industrija. Za razliku od prošlogodišnjega velikog rasta izvoza osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, ova je godina za tu izvozno orijentiranu industriju počela s rezultatom ispod svih očekivanja. Izvoz je u prva dva mjeseca iznosio samo 143 milijuna eura, što je na razini dvije trećine ostvarenog u istome lanjskom razdoblju. Budući da su glavna izvozna tržišta farmaceutskoj industriji SAD i Rusija, podbacaj izvoza na ta tržišta gotovo je dramatičan. Ukupan hrvatski izvoz u Rusiju u prva je dva mjeseca prepolovljen, na samo 21 milijun eura, a izvoz u SAD iznosio je samo trećinu vrijednosti ostvarene u prva dva mjeseca prošle godine, odnosno 44 milijuna eura. Veliki podbacaj izvoza u prva dva mjeseca bilježi se i u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, gdje je ostvareno 78,6 milijuna eura, što je 35 posto manje nego prošle godine. Jedan od razloga jest slabiji izvoz tune u Japan nego lani u to vrijeme.
Unatoč ukupnom padu izvoza u podacima Državnoga zavoda za statistiku nalazimo i nekoliko vrlo dobrih pokazatelja. Ponajprije se to odnosi na velik rast duhanskih proizvoda, koji je za 300 posto veći nego u prva dva lanjska mjeseca, što je rezultat povećanja proizvodnje BAT-ovih brendova cigareta za strana tržišta u TDR-ovoj tvornici u Kanfanaru. Drugo, izvozne je aktivnosti ponovno dinamizirala prehrambena industrija čiji je izvoz u prva dva mjeseca porastao za pet posto. U cijeloj prošloj godini, naime, prehrambena je industrija u izvozu bila na razini kao i godinu prije.
