Budući izazovi za osiguravatelje

Val spajanja i akvizicija koji se događa na hrvatskom osiguravateljnom tržištu predvode Slovenci i Austrijanci u sklopu svoje strategije ‘Go East’. U nju će se uklopiti sve domaće osiguravateljne kuće koje neće biti u stanju provesti strategiju ‘Go West’ – izlazak na zapadna tržišta.

Hrvatska podružnica austrijskog Wiener osiguranja VIG prošlog je tjedna dobila odobrenje Hanfe za pripajanje Erste osiguranja, čime će Wiener dosegnuti osam posto udjela na hrvatskom tržištu osiguranja i tako postati četvrta kuća po veličini. Pritom se odvojio od Generali osiguranja, ali je i dalje ostao na pristojnoj distanci od Croatia osiguranja, Koncerna Agram i Allianza.

Samo nekoliko dana prije slovensko Sava osiguranje kupilo je hrvatsku podružnicu austrijskog Ergo osiguranja, a istodobno je i slovenski Triglav preuzeo Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo. Nije nikakva tajna da Jako Andabak želi prodati svoje Izvor osiguranje (koje ima 0,6 posto tržišta), ali ponuđena je cijena previsoka pa interesenata još nema, kaže nam dobro upućeni izvor s osiguravateljnog tržišta. To nam je na neki način potvrdio i Andabak, koji nam je u telefonskom razgovoru rekao da nije donesena konkretna odluka o prodaji.

– No kod mene je sve na prodaju, a ako se pojavi dobar kupac, dobro je došao. Sve opcije su otvorene – kratko nam je rekao Andabak. Što bi u prijevodu na apsolutni iznos u novcu značio ‘dobar kupac’, teško je reći, budući da nije objavljen podatak o iznosu transakcije ni u jednom od spomenutih slučajeva.

Dinamika kojom se u posljednje vrijeme kupuju i prodaju osiguravateljna društva vrlo će se vjerojatno nastaviti istim tempom. Naši izvori tvrde kako bi, osim Izvor osiguranja, de facto svi manji osiguravatelji mogli biti na prodaju. S udjelom manjim od pet posto tržišta, trenutačno je u Hrvatskoj 13 osiguravatelja.

Vodeći domaći osiguravatelj Croatia osiguranje prošle je godine preuzeo francusku podružnicu BNP Paribas Cardif osiguranja, a vlasnik CO-a Adris već neko vrijeme pokušava povećati svoj vlasnički udio u slovenskom Sava RE osiguranju. Međusobna isprepletenost kupoprodaja pokazuje da se konsolidacija na hrvatskom osiguravateljnom tržištu ne može promatrati izvan konteksta istih trendova u Sloveniji i Austriji.

Ukupna bruto zaračunata premija svih osiguravatelja u Hrvatskoj u posljednjih je godinu dana porasla 7,3 posto, a procjenjuje se da je potencijal tržišta kudikamo veći. No iako tržište raste, situacija je daleko od idealne. Naime, premije pojedinih vrsta osiguranja, pogotovo autoosiguranja, drastično su pale u posljednjih nekoliko godina. Primjerice, polica autoosiguranja koju je autor ovoga teksta platio prilikom kupnje automobila potkraj 2011. bila je oko 4000 kuna. Identična polica AO osiguranja za isti automobil potkraj 2017. stajala je 1182 kune.

– Volimo platiti manje, što je naravno uzrokovalo i manju premiju. Istodobno, količina štete raste. Dakle, ako padaju prihodi, a rastu obveze, logično je da se situacija komplicira.

Apsolutni osiguravatelj ‘hit’ u prvome tromjesečju ove godine police su životnog osiguranja. Prema posljednjim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje, ukupna zaračunata bruto premija iznosila je 659,8 milijuna kuna, što je za impresivnih 108,9 milijuna više nego u istom razdoblju prošle godine. Cjelokupna osiguravateljska industrija u prvome kvartalu ove godine ostvarila je 188,4 milijuna kuna višu premiju nego lani, onda je svakome jasno da se događa nešto vrlo zanimljivo s policama životnog osiguranja. No ta zanimljivost ne proizlazi iz želje građana za osiguravanjem, nego je de facto riječ o posljedici obveze. Naime, tko god je podignuo kredit, pogotovo stambeni, morao je istodobno kupiti i policu životnog osiguranja.

– Nemamo klasično životno osiguranje koje vi, ja, netko treći svake godine plaća jer to želi. Ono što sada imamo su police osiguranja koje dolaze iz bankarskog sustava. Ako želite u banci podignuti kredit, morate se osigurati. Nema drugog izbora. Sva društva koja su ušla u bankarski sustav zarađuju, ona koja nisu u tome sustavu, ne zarađuju. I to za pojedina društva funkcionira, za sada – objašnjava naš sugovornik, dugogodišnji akter osiguravateljnog tržišta. Kaže kako su osiguravatelji snažno povezani i na razini grupa. Unika osiguranje je tako povezano s Raiffeisen bankom, Generali je vezan s PBZ-om, Zaba s Allianzom. To su dogovori na višim vlasničkim razinama.

Adrisovo Croatia osiguranje s 2,6 milijardi kuna zaračunate bruto premije u 2017. i koncern Agram s 1,8 milijardi lideri su na tržištu osiguranja. Je da će društva u problemu koja nemaju tolike pričuve i kapacitete ili zatvoriti vrata ili će se prodati. Treća mogućnost je krenuti na nova tržišta. Zato bi se naši osiguravatelji trebali voditi mišlju ‘Go West’ – savjetuje naš sugovornik, dugogodišnji akter tržišta osiguranja.

Takvu ‘zapadnu’ strategiju počelo je provoditi Euroherc osiguranje, koje je prošle godine iskoračilo u Austriju. Očekuje se da austrijska podružnica u nekoliko godina poslovanja, otvaranjem novih glavnih poslovnica i prodajnih mjesta te mogućim akvizicijama, dođe na razinu premijskog prihoda koji je Euroherc osiguranje ostvarilo na hrvatskom tržištu u 2016., dakle oko 110 milijuna eura. Strategiju ‘Go West’ primjenjuje i rovinjski Adris boreći se za Sava RE osiguranje.

No postoji i ona druga strategija koju, pak, provode europske kuće – ‘Go East’. Na Istoku je uvijek bilo lakše, jednostavnije i jeftinije raditi. Iako zapadnjaci vole istočna tržišta, na njima se još manje zarađuje. S druge strane, ući u Austriju iz Hrvatske mnogo je teže i skuplje nego obrnuto.

Trenutačno stanje na našem osiguravateljnom tržištu posljedica je događaja iz 90-ih godina kada su se osnivala nova osiguravajuća društva često samo s jedinom svrhom – da se prodaju. Radila su i životarila sve dok nije došao veliki igrač i kupio ih. A zašto je kupovao? Zato što je bilo jeftinije kupiti društvo nego ga samostalno osnovati. Na početku je zahtijevani temeljni kapital bio pet milijuna kuna, onda su se promijenile prilike pa je taj iznos podignut na 25 milijuna. Zato je bilo bolje za 20 milijuna kuna kupiti već postojeće društvo nego osnivati novo.

Jedno od njih bilo je Niva osiguranje bivšeg premijera Nikice Valentića, koje je ubrzo nakon osnivanja prodano austrijskoj osiguravajućoj kući Wiener Stadtische Versicherung za 5,4 milijuna kuna. To je osiguranje 2007. godine poslovalo pod imenom Kvarner osiguranje, a današnje Wiener osiguranje postaje spajanjem društava Kvarner VIG i Helios VIG. Čini se da se opet počeo događati sličan scenarij. Početkom liberalizacije tržišta mali su osiguravatelji počeli nuditi iznimno jeftina osiguranja i tako su počeli piliti granu na kojoj su sjedili. – Bili su izazivači, ušli su u utrku ratom cijenama jer im je to bio jedini ulaz na tržište. Ali nisu mogli imati dovoljno veliku i kvalitetnu infrastrukturu da bi napali cijelo tržište. Nisu napravili ono što su htjeli – objašnjava naš sugovornik.

Kaže da su sada aktualna prirodna preuzimanja, a Austrijanci su trenutačno glavni akteri. Doduše, austrijski Ergo International prodavao je cijeli istočnoeuropski biznis u paketu, a kako mu to nije uspjelo, počeo je prodavati pojedinačne podružnice. Tako je i Sava osiguranje kupilo hrvatsku podružnicu Erga. Croatia osiguranje je, osim spomenute akvizicije francuske podružnice BNP Paribas Cardif osiguranja, početkom srpnja prošle godine pripojilo i Croatia zdravstveno osiguranje. – Potencijalni izvori rasta u budućnosti kombinacija su organskog rasta i akvizicija. Nove akvizicije usmjerene su na jačanje osiguravateljnog poslovanja i daljnji razvoj zdravstvene ponude uz korištenje sinergijama s osiguravateljnom ponudom – kažu nam iz CO-a. Napominju kako, dugoročno gledano, postoji visok potencijal rasta hrvatskog tržišta. U razvijenim europskim zemljama premija po stanovniku je oko sedam puta veća u usporedbi s prosječnom premijom u Hrvatskoj. – Susjedna Slovenija ima oko tri i pol puta veću premiju po stanovniku u usporedbi s hrvatskim tržištem. S obzirom na to da navedena mjera ne uzima u obzir relativnu razvijenost zemlje, za potpunu sliku valja pogledati i udio premije u BDP-u. Prema tom pokazatelju, hrvatsko tržište ostvarilo je premiju u 2017. u višini 2,5 posto BDP-a. Slovensko je tržište osiguranja prema tom mjerilu gotovo dvostruko, a europsko oko triput veće od hrvatskog tržišta osiguranja – zaključuju iz CO-a.

No u Hrvatskoj se trenutačno događa to da osiguravatelj preuzima više rizika za manje novca. Naime, dogodilo se usitnjenje, odnosno mora se prodati više polica za isti novac. Pojednostavnjeno, novac koji se sada uprihoduje prodajom pet polica prije se upihodovao prodajom njih tri. – Širenje tržišta jedini je izlaz za osiguravatelje. Mora se otići izvan granica ako se nešto želi napraviti, što rade slovenski osiguravatelji jer se izvan granica može više zaraditi. U pravilu se takve stvari događaju na nesrećnim tržištima. Proučavali smo to kada se uvodila liberalizacija. Austrija je, primjerice 1996. godine ušla u Europsku uniju i morala je proći potpunu liberalizaciju. Zbog toga je izgubila četiri posto premijskog obujma. Mislimo da ćemo u Hrvatskoj biti pametniji, da nećemo proći kao Grči i Bugari ili Slovenci, koji su izgubili od 12 do 15 posto premijskog obujma. Mi smo izgubili 35 posto premijskog obujma i nismo baš ispali pametni – ističe naš sugovornik.