Brendovi

Kako te mogu dobiti? Je li tvoje ime Google? Nije? Ali imaš sve što tražim… Je li ti tata terorist kad je napravio takvu bombu? Tko pokuša neku sličnu (naučno) popularnu foru prodati mladima od 75 godina, uopće ne riskira da će biti ismijan. Bit će sto posto, ali sigurno će mnoge i nasmijati. Četiri najmoćnije potrošačke generacije rođene nakon 1945., ‘baby boomeri’ (rođeni između 1946. i 1964.), generacija X (od 1965. do 1981.), milenijci ili generacija Y (od 1982. do 1995.) i generacija Z (rođeni od 1995.), unatoč svim svojim razlikama još s humorom gledaju na pokušaje raznoraznih uleta, bez obzira na to stizali oni od živih (znači neznana) ili neživih (ergo brendova odnosno proizvoda i usluga). Većina ih je ionako zauzeta. No vjernost im je na kušnji.

Koliko ih slični uleti zavoljavaju, dižu im ego ili ih vrijedaju, druga je stvar. Njome bi se trebali baviti marketingaši, oglašivači, a ponajprije brendovski menadžeri. Uskoro vjerojatno i voditelji sigurnosti medija, tzv. BSO-i ili, na engleskom, Brand Security Officers. Svi su se oni posljednjih dana usredotočili na osjećaje, zavođenje, mantra im je ‘proaktivnost’, a još više ’emocionalno angažiranje brendova’. Koliko su međusobno oni s genima Z, Y i X te ‘bommeri’ slični i različiti pokazuje i istraživanje o najdražim brendovima koje je za Lider provela agencija Hendal. Pokazalo se da su svi naraštaji još uvijek najsloženiji domaćim brendovima. Ipak, što su mladi, to im se više sviđaju okusi s globalnog nego lokalnog tržišta. Kao da je netko zaboravio da je potrošači lukavo odgajati, odmalena ih navikavati na domaći okuse, ali i da domaća kuhinja više nije što je nekoć bila pa bi bilo dobro smanjiti slatkoću, a pojačati gorčinu.

Ne pričaju uzalud profesionalci da i brendove treba odgajati. Treba odabrati informacije i pružiti usluge. Silne podatke kojima su se posljednjih godina napunili nekako treba kapitalizirati. Emocije treba materijalizirati. Pa makar se to radilo s pomoću jeftinih trikova, sirovih uleta i stereotipnog pucanja na žensku i mušku taštinu. Teoretičari i praktičari mahom se slažu da kompanije mogu stvoriti dodanu vrijednost samo ako emocionalno povežu brendove i ljude te da je to znanost, a i umjetnost. Na kraju dana, ako vam to algoritmi ne dokažu, ionako ćete teško doznati kojeg ste novog potrošača uspjeli zavesti. Možda je tako i bolje. Stara kineska poslovica kaže da nije ekonomično leći rano kako bi se štedjelo na svijetima ako će rezultat toga biti blizanci. Valjda Kinezi znaju što je ekonomično, ipak oni velikim koracima grabe i na ljepšicama najvrijednijih brendova na svijetu.