Institucionalna otpornost

Airbnb, Bitcoin, PayPal, M-Pesa, Pirate Bay i mnogi drugi razaraju institucije ili grade potpuno nove. Dovoljno je samo razmotriti prilagodbu zakonskih rješenja zbog tvrtke Uber u mnogim zemljama kako bi se u društvo uklopio radikalno drukčiji poslovni model koji dotad nije postojao.

O no što povezuje organizacije i sustave kao što su Airbnb, Uber, Bitcoin, PayPal, M-Pesa, Pirate Bay i brojni drugi nisu samo revolucionarne inovacije u poslovanju nego i goleme institucionalne promjene koje nastaju kao rezultat njihova postojanja. Takvi akteri mijenjaju osnovnu supstanciju društva: običaje, ustrojstvo i poredak na koje smo naviknuti i načine stvaranja, apropiracije i distribucije vrijednosti. Njihovo djelovanje s više ili manje uspjeha razara uvriježenu institucionalnu logiku i postojeća ‘pravila igre’. Ne prihvaćaju naslijeđene socijalne i tržišne okvire i ne libe se propitivati postojeće kategorije i uvriježene konstrukcije: od novca, tržišta kapitala, robe i informacija, ugovora, poslovnih modela i karaktera poduzetničkih inicijativa.

Takve organizacije i sustavi primjeri su institucionalnih poduzetnika – kategorije kreatora ekonomske vrijednosti koji ne nude samo inovativne proizvode, usluge i poslovne modele nego i potkopavaju temelje društva današnjice mijenjajući postojeće institucionalne aranžmane i otvarajući nove prostore oblikovanjem novih socijalnih struktura i pravila.

Poduzeće nije entitet s potpunom slobodom u djelovanju: institucionalni kontekst omeđuje ga i sputava. Institucionalni pritisci oblikuju ponašanje poduzeća, izravno i neizravno ga prisiljavajući na prilagodbu zadanom okviru. Pritiske na rad poduzeća rade formalne i neformalne institucije, ali posebnu ulogu imaju zajednička uvjerenja i svi oblici kategorizacija koji pomažu u objektivizaciji i konstituiranju socijalne zbilje u koju je poduzeće neodvojivo utkano. Institucije su u većini slučajeva jako otporne i stabilne. Promjene se na institucionalnoj razini događaju rijetko i uglavnom eksterno, a poduzeća i druge organizacije uglavnom prihvaćaju određeni način ponašanja unutar institucijskog područja i čine normativno racionalne izbore prema socijalnim očekivanjima, normama, vrijednostima i uvjerenjima iz institucionalnoga okružja.

S druge strane, primjetna je uloga institucionalnih poduzetnika koji razaraju institucije ili izgrađuju potpuno nove, jer smatraju da postojeće ne dopuštaju izgradnju novog obrasca stvaranja, prisvajanja i raspoređivanja vrijednosti u društvu. Dovoljno je, primjerice, samo razmotriti institucionalne promjene zbog globalnoga razvoja i širenja tvrtke Uber, odnosno prilagodbu zakonskih rješenja u brojnim zemljama kako bi se društveno uklopio radikalno drukčiji poslovni model koji dotad nije postojao.

Pretpostavke za sve veću ulogu institucionalnih poduzetnika vezuju se uz korjenitu transformaciju svijeta u kojem bivamo, od digitalne i tehnološke transformacije sve više umreženoga poslovnog svijeta, trendova zdravog života i potrebe zaštite okoliša pa do razvoja i poticanja novih vrsta društveno odgovornog poslovanja.

Primjer institucionalnog poduzetništva jest i Global Reporting Initiative, organizacija koja od svog osnutka 1999. definira standarde održivog razvoja i društvene odgovornosti te pomaže organizacijama da bolje razumiju i komuniciraju njihov utjecaj na aspekte poput globalnog zatopljenja, ljudskih prava i korupcije. Osim toga, neki oblici institucionalnog poduzetništva odnose se na stvaranje novih vrsta organizacija, takozvanih društvenih poduzeća odnosno hibridnih organizacija. Takve organizacije kombiniraju institucionalne logike civilnog/javnog i privatnog sektora kako bi stvorile novu vrijednost. Primjeri su brojni: izbjegavanje uobičajenih bankovnih mreža u različitim oblicima mikrofinanciranja (MPESA) i novčanih transfera za siromašne (Gramen banka), proizvođači medicinske marihuane, ponuda ‘safe injection sites’ za liječenje heroinskih ovisnika i sl.

O relevantnim aspektima institucionalnog poduzetništva i razvoja novih poslovnih modela bila je zanimljiva i plodna rasprava na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji OFEL 13. i 14. travnja 2018. u Dubrovniku. Ne treba zaboraviti kako institucionalno poduzetništvo u svakoj situaciji ne simbolizira nužno društveni probitak te može pokazati i svoju mračnu stranu. Slučaj koji je na konferenciji opisao profesor Kamal Munir sa Sveučilišta Cambridge o različitim aspektima eliminiranja dječje radne snage u najvećem svjetskom klasteru u proizvodnji nogometnih lopti pokazuje nužan oprez u provedbi institucionalnih promjena budući da su negativne eksternalije procesa imale veći utjecaj od pozitivnih promjena koje su se očekivale.