Traži se samoodrživ otok u Jadranu

Na 4. Liderovoj godišnjoj konferenciji ‘Smart Cities 2018. – Pametnim rješenjima do održivoga grada’ predstavljeni su brojni projekti i strategije pametnih europskih i hrvatskih gradova. Tehnologija, slažu se sudionici skupa, mora biti u službi kvalitete života.

Koliko su hrvatski gradovi ‘pametni’ u odnosu na europske moglo se usporediti iz primjera govornika na četvrtoj Liderovoj godišnjoj konferenciji ‘Smart Cities 2018. – Pametnim rješenjima do održivoga grada’ na kojoj su, 17. travnja u kongresnoj dvorani Globus u Zagrebu, sudjelovali domaći IT stručnjaci, poduzetnici, gradonačelnici, predstavnici javnih institucija i međunarodni stručnjaci. Zagreb i ostali hrvatski gradovi nisu još na razini Berlina, Amsterdama i Stockholma, ali gotovo svaki veći grad koristi se nekim pametnim programom. Na konferenciji su predstavljena postojeća rješenja i strategije implementacije pametnih rješenja u svrhu održivosti i podizanja kvalitete života u gradovima. – Kad smo pripremali konferenciju, shvatili smo da je jedna od zadaća primjene pametnih rješenja u gradovima smanjenje broja onih koji će odlaziti iz Hrvatske, privlačenje investitora koji će zaposlititi nove ljude i rješavanje goričkih ekonomskih problema – rekao je uvodno Liderov glavni urednik Miodrag Šajatović.

O primjeru Berlina kao pametnoga grada govorio je Michael A. Lange, direktor Konrad Adenauer Stiftunga Hrvatska, rekavši da su u Berlinu odavno počeli primjenjivati inovativna tehnološka rješenja i razvili koncept kojemu je cilj povećanje kvalitete života. Što sve možemo naučiti na primjeru Amsterdama, koji je Europska unija proglasila inova-

Prijе nešto više od dvadeset godina Hammarby Sjöstad, dio švedskoga glavnoga grada Stockholma, postao je ogledni primjerak pametnoga grada razvijenog prema konceptu ‘symbios city’. Kako je taj proces tekaо i koji su rezultati postignuti u zaštiti okoliša i smanjenju potrošnje energenata govorio je Erik Freudenthal iz Smart Cityja Sweden. Cilj je bio ušteda energenata od 50 posto, ali zasad je između 30 do 40 posto.

O procesu fizičkog pretvaranja papirnate grade u digitalni oblik i koracima u procesu digitalizacije arhiva govorio je Boris Herceg, voditelj arhivsko-dokumentacijskog centra Fine, koji je ukazao na to da je mjesečna pohrana šezdeset puta jeftinija nego u fizičkom obliku. Zrinka Bulić, pomoćnica ministra u Ministarstvu uprave, govorila je o pripremi pravnih, organizacijskih i tehničkih uvjeta za razvoj inovativnih e-usluga moderne javne uprave radi pružanja cjelovitih usluga, informatizacije poslovnih i upravnih procesa, pojedinjenja procesa te poboljšanja života građana i konkretnim projektima čija je ukupna vrijednost nekoliko stotina milijuna kuna, od čega će 85 posto biti sredstva iz fondova EU.

Vlada RH planira digitalizirati sve procese i povezati sva tijela javne uprave kako bi svi dobili bolju i efikasniju uslugu u kojoj će svatko preko interneta moći vidjeti u kojoj je fazi njegov predmet – istaknula je Bulić.

Na okruglom stolu o inovacijama do održivih gradova sudjelovali su: Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara, Damir Mandić, gradonačelnik Karlovca, Zvonimir Novosel, gradonačelnik Jastrebarskog, Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeka, Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića i predstavnik Udruge gradova, te Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Grada Zagreba.

Bjelovar je zasad jedini hrvatski grad koji želi napraviti kompletnu digitalnu upravu, a taj će proces trajati godinu i pol dana, Grad Zagreb trenutačno radi na smart city strategiji i u roku dvije godine digitalizirat će kompletnu gradsku upravu, a Karlovac je prvi hrvatski grad koji se povezao na bazu Porezne uprave te time uštedio gradskoj blagajni pola milijuna kuna na socijalnom programu jer se provjerom pokazalo da mnogi od korisnika socijalne pomoći nemaju pravo na nju. U Jastrebarskom su razvili sustav za praćenje kapitalnih projekata preko kojeg se prati financijski aspekt provedbe, a Rijeka je još 2003. uvela elektronički potpis, što hrvatska država tek priprema. Zaprešić iznimnu pozornost posvećuje razvijanju projekata pametnog okoliša, a jedan je praćenje kvalitete zraka u zatvorenim prostorijama.

O platformama za integralno upravljanje smart city uslugama govorio je Slavko Vidović, predsjednik Uprave Infodoma, koji je istaknuo da ćemo morati odrediti granicu između smart city i obične digitalizacije. Igor Cerinski iz HT-a, koji je vodeći operator punionica na području Hrvatske, govorio je o pametnom zbrinjavanju otpada, pametnom parkiranju, nadzoru kvalitete zraka i videonadzoru, za što sve treba portal integriranih rješenja. O digitalnoj transformaciji govorio je Marko Ignjatović iz Libusofta. Marwan Mounzer iz Philips Lightinga istaknuo je potrebu digitalizacije osvjetljenja i prelaska na LED osvjetljenje, gdje je ušteda energije 50-70 posto. Luka Škacan na primjeru Hrvatske pošte pokazao je proces digitalizacije u novom softverskom centru te ostale prednosti nove tehnologije u organizaciji rada te državne tvrtke.

O inteligentnoj uporabi informacijsko-komunikacijske tehnologije u sustavima pametnog javnoga gradskog prijevoza govorio je Jost Geweke, direktor prodaje njemačke tvrtke Atron electronic, angažirane na području elektroničke naplate karata, nadzora i kontrole prometa te dinamičkog informiranja putnika: – Već 12 godina partneri smo ZET-u, za koji smo razvili sustav naplate karata i zaslone s kretanjem tramvaja. Dino Novosel, voditelj HT-ova projekta e-mobilnosti, rekao je da je u Hrvatskoj oko tisuću korisnika električnih automobila i oko 200 punionica. Mateo Perak iz splitske tvrtke Profico predstavio je aplikaciju koju su razvili za grad Split, a koja omogućuje prikaz slobodnih parkirnih mjesta i učinkovitiju naplatu parkiranja.

Snješko Smailović iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla ispričao je kako bi mogao izgledati zamišljeni idealni sustav pametne mobilnosti, a Davor Tremac, generalni direktor Ubera za Jugostručnu Europu, govorio o inovativnim poslovnim modelima svoje tvrtke, koja nakon prijevoza automobila i brodovima planira i sustav bicikala te za nekoliko godina i razvoj integriranog javnog prijevoza u koji će biti uključeni i dronovi.

Konferencija se završila okruglim stolom na temu održiva gospodarenja otpadom. O odvajanju otpada, čipiranim kantama, senzorima za očitovanje popunjenosti i komprimiranju otpada govorili su Sanja Radović Josić, načelnica sektora za održivo gospodarenje otpadom Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Sonja Polonija, savjetnica crikveničke Eko Murvice i Udruge gradova, i Igor Zgomba, direktor Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom.

Europska investicijska banka pokrenula je prošloga tjedna inicijativu ‘Smart Islands’, usmjerenu ponajprije na pedesetak naseljenih otoka u Hrvatskoj, a koja bi trebala rezultirati odabirom jednog otoka koji bi trebao postati samoodrživ. Potvrdio je to Lideru Marino Franinović, savjetnik potpredsjednika za pametne gradove Europske investicijske banke, koja nizom financijskih instrumenata pomaže projektima u koncepciji pametnih gradova.

– U prvoj fazi analizirat će se potrebe otoka u kontekstu niza potreba u ključnim područjima poput energetske neovisnosti, otpada, transporta, desalinizacije vode i sl. Očekujem da ćemo u skoro vrijeme odabrati jedan otok za pilot-projekt koji bi trebao postati primjer održivog otoka u okvirima svjetskih razmjera, posebice EU – otkrio je Franinović.