Dobra priča povećava vrijednost proizvoda i do 20 puta. Priča kupca angažira, nadahnjuje i na kraju zadržava uz brend, što je u doba disperzirane pozornosti i goleme količine sadržaja kojemu je izložen i krajnji cilj oglašivača. Trendovi u ‘storytellingu’ jesu ‘customer-led storytelling’, odnosno priče koje pripovijedaju korisnici, filantropski ‘storytelling’ i ‘immersive storytelling’ ili pričanje priča iz virtualne stvarnosti.
Što bi bilo da su boljševici imali pristup društvenima mrežama, a car Nikola II. mogućnost da uživo tvitovima izvještava o svojoj prišilnoj abdikaciji? Kako bi se Lenjin uopće snašao s Twitterom? Bi li uspio skratiti svoje govore na samo 140 znakova? Ta i još mnoga druga pitanja dio su kampanje ‘#1917Live: što da je postojao Twitter prije sto godina’. Ideja kampanje koju je pokrenuo ruski časopis RT bila je pričanje priče o Oktobarskoj revoluciji na Twitteru. Časopis je pozvao korisnike da se pridruže toj virtualnoj igri i zamisle kako bi te događaje otprije stotinu godina komentirali da se zbivaju danas, da pokušaju sami odgovoriti na gorespomenuta i slična pitanja, originalno ispričaju priču o ruskoj povijesti te da se pritom, što je najvažnije, dobro zabave. Tom se digitalnom vremeplovu ili, kako su to neki mediji nazvali, ‘povratku u budućnost’ pridružilo više od stotinu tisuća korisnika koji su napisali oko 120 tisuća tvitova. Kampanja ‘#1917’ na društvenim je mrežama spomenuta više od 25 milijuna puta i u njezine obožavatelje svrstali su se popularni književnik Paulo Coelho, povjesničarka Helen Rappaport, brojni znanstvenici s Oxforda, političari i novinari. Zbog originalne ideje, a i, naravno, golema uspjeha, marketinški magazin AdWeek dodijelio joj je ‘Arc Award’ za jedan od najboljih ‘branded storytellinga’, i to u kategoriji najbolje upotrebe društvenih mreža.
Kako su u objašnjenju nagrade objasnili u AdWeeku, živimo u vremenima u kojima će oglašivači tehnologijom (od AI-ja do interneta stvari – IoT-a) moći dosegnuti određene potrošače s ponudom skrojenom prema njihovoj mjeri. Međutim, personalizacija koju omogućava tehnologija neće značiti ništa ako brend ne uspije kupca privući dobro pričom, bilo onom o brendu, o temi koja ih zanima bilo o dobrom fikcionalnom komadu. Prema članku koji je objavio Digital Marketing Institute (DMI), dobra priča može povećati vrijednost proizvoda ili usluge za potrošača za čak dvadeset puta. Ona ga angažira, nadahnjuje i na kraju zadržava uz brend, što je u doba disperzirane pozornosti i goleme količine sadržaja kojemu je izložen zapravo i krajnji cilj oglašivača. Kako navode u Digital Marketing Instituteu, za oglašivače je vrlo važno da budu upoznati s trendovima u ‘brending storytellingu’ i načinima na koje u ova moderna, digitalna vremena mogu pričati priču. Tako, primjerice, navode da bi oglašivači u odlučivanju o tome koju priču pripovijedati i kako trebali iskorištiti svu silu podataka na internetu.
Najbolji je primjer za to kampanja ‘Lookback’ najvećega generatora sadržaja, Googlea, koji je u dvominutnome videu pokazao što znači imati tolike količine informacija. U njoj je, konkretno, iznijio informacije o tome što korisnici najviše ‘guglaju’, što ih zaokuplja, a umjesto da navodi gole podatke, važnost skupova velikih podataka zapakirao je u priču o svijetu oko nas. Dakle, kako prikazuje Google, a i apostrofiranju brojni marketinški stručnjaci poput onih iz DMI-ja, oglasivači bi zaista trebali iskoristiti prednost tehnologije i ‘big data’ upotrijebiti za pričanje priča koje zaista zanimaju njihovu ciljanu skupinu. Iako tehnologija donosi mnoge alate kojima se mogu služiti pripovjedači, utječe na način i medije s pomoću kojih se priče pričaju. Dobar primjer za to jest rast miniformata oglasa (od oko šest sekundi) koji se čine nedovoljnim za kvalitetan ‘storytelling’, no to ne mora biti tako. Eksperiment koji je proveo YouTube sa svojim ‘Six-Second Story Challengeom’ pokazao je da je šest sekundi sasvim dovoljno da se ispriča priča koja angažira korisnika. Recimo, pokazalo se da je broj posjeta stranicama brendova koje objavljaju videa kraćih formata za 41 posto veći od onoga brendovima koji to ne čine.
