PENG Moćna Alibabina direktorica kreće u napad na Amazon

Svoju najbolju menadžericu i jednu od osnivača Alibaba šalje na novu funkciju. Donedavno šefica Ant Financiala, Alibabine kompanije za platni promet, sada je na čelu e-trgovca, singapurske Lazade sa zadatkom da pokori Aziju i ograniči Amazonov utjecaj. Taj se potez može gledati i u kontekstu Trumpove protekcionističke mjere.

Donedavno nepoznata široj javnosti, kineska kompanija za platni promet Ant Financial u kratkom roku prešla put od potpuno anonimne kompanije u sklopu svemoćnog Alibabe do jedne od najvrijednijih na svijetu u sektoru financijskih tehnologija. Rapidno rastućeg diva za financijske usluge osnovala je i vodila do prije nekoliko tjedana Lucy Peng, članica vrlo posebnoga kluba najbogatijih kineskih milijarderki, ali i jednako atraktivnoga kluba osnivača Alibabe (ukupno ih je 18). Prepoznatljivost na Zapadu kompanija je počela graditi sasvim nehotično i neplanirano, kao žrtva odluke američkog predsjednika Donald Trumpa da počne blokirati kineske investicije u SAD-u, što je u zadnji trenutak osjetilo preuzimanje Moneygrama, ali i prvi put okrenulo reflektore prema toj relativno mladoj i probitačnoj kompaniji, staroj nepune četiri godine (premda je okosnica njezina poslovanja danas, Alipay, postojao od 2004., a izdvojen je iz Alibabe 2011.).

Stvari su u međuvremenu krenule nabolje, pa se imidž sada gradi na daleko poželjnim temeljima, onima financijskog tipa. Kad ne ide u Americi, ide na domaćem azijskom terenu, gdje je Alibaba sredinom prošle godine odlučio uložiti dodatne dvije milijarde dolara u singapursku Lazadu, e-trgovca u kojem kineski gigant ima kontrolni udio od 2016. Kolike su ambicije najbolje pokazuju odluka Peng da ostavi mjesto izvršne predsjednice Anta i preuzme u potpunosti uzde Lazade, preko koje Alibaba smjera jako proširiti prisutnost u regiji (već predsjednica kompanije, Peng je prošli mjesec preuzela i ulogu glavne direktorice). ‘Investicija podcrtava Alibabini uvjerenost u buduću uspjeh Lazadina poslovanja i perspektive rasta jugoistočnog azijskog tržišta, regije koja je ključni element Alibabine strategije globalnog rasta’, poručili su iz Alibabe. Kineska milijarderka sasvim je očito ključna figura u cijeloj priči, s obzirom na to da preko Lazade njezina ‘matična’ kompanija želi napasti ponajprije Amazon i za taj zadatak šalje jednu od svojih najistaknutijih direktorica za službu za munjevito stvaranje ozbiljnog igrača u području platnih usluga koji ruku pod ruku s Alibabom osvaja regionalno tržište (dok Alibaba preuzima trgovce, Ant uglavnom preuzima platne servise po regiji).

– S mladom populacijom, visokom penetracijom mobitela i samo tri posto trgovine obavljene preko interneta, vrlo smo uvjereni u jačanje svoje investicije u jugoistočnoj Aziji – komentirala je Peng prošli mjesec Alibabini odluku da uloži još novca u trenutačnog gubitača prisutnog u Indoneziji, Maleziji, Tajlandu, Vijetnamu, Singapuru i na Filipinima. Tržište koje se procjenjuje na nekih 640 milijuna ljudi trebalo bi do 2021. porasti sa sadašnjih 20,5 na 65,5 milijardi dolara, što objašnjava ozbiljnost Alibabina pristupa i punu posvećenost Peng novom zadatku.

S druge strane, Ant se priprema za novu rundu prikupljanja investicija (zadnja je bila 2016.), u kojoj se nada dobiti oko devet milijardi dolara svježega kapitala i dosegnuti tržišnu vrijednost od 150 milijardi dolara, čime bi postao jedna od najvrijednijih kompanija na svijetu (za usporedbu, Alibaba je ostvario tek nešto viših 168 milijardi dolara kada je izašao na Njusjoršku burzu 2014). Mediji nagađaju da je riječ o zadnjoj pripremi prije inicijalnog izlaska na burzu. Taj predviđeni iznos najbolje ilustrira koliko je streljiv rast ostvaren u vrlo kratkom vremenu. Ant je, naime, prije samo dvije godine prikupio 4,5 milijardi dolara i bio procijenjen na 60 milijardi dolara, da bi se sada očekivala više nego dvostruka tržišna vrijednost.

Rast je utemeljen na povećanim prihodima, širenju mreže za mobilno plaćanje, ulasku na nova tržišta i povećanju obujma financijskih usluga za pojedince i mala poduzeća. Jednako tako, Ant je od svog izdavanja iz Alibabe 2011. do danas postao najveća svjetska platforma za platne usluge, odgovorna za više od pola kineskog tržišta platnog prometa teškog 16 bilijuna dolara (ove bi godine trebalo dosegnuti 25 bilijuna prema procjenama). Impresivnim statistikama ne odmaže ni činjenica da je Ant vlasnik najvećeg novčarskog fonda na svijetu, Yu’e Baoa, koji upravlja s više od 160 milijardi dolara. Peng iza sebe ostavlja, blago rečeno, iznimno čvrste fundamente i vrlo dobro obavljen posao, što je sasvim sigurno utjecalo na odluku o premještanju u Lazadu, kompaniju s velikim, ali nedovoljno iskorištenim potencijalom.

Kako piše Financial Times, nestrpljivo iščekivani izlazak na burzu može se dogoditi najranije sljedeće godine zbog nekih regulatornih prepreka, a ako bi Ant danas izašao na burzu, bio bi 86. najveća kompanija na svijetu prema tržišnoj vrijednosti, ispred IBM-a, L’Oréala i McDonald’sa, a neposredno ispod Walt Disneyja, Pepsija i DowDuPonta. Najveći problem s izlaskom na burzu leži u trenutačnim pravilima o stranom vlasništvu nad financijskim kompanijama, što je jedan od razloga za izdvajanje Alipay, okosnice Ant Financiala, iz Alibabe prije sedam godina. Ako je vjerovati nedavnom govoru kineskog predsjednika Xi Jinpinga, taj bi problem uskoro mogao biti otklonjen, s obzirom na to da se Kina sprema olakšati pravila u tom pogledu.

Dnevnik ističe i da bi s tom procjenom vrijednosti Ant Financial bio uvjerljivo najveći ‘jednorog’, odnosno kompanija u privatnom vlasništvu vrijednija od milijardu dolara. Početkom ove godine, iz Alibabe su najavili da će zamijeniti aktualni aranžman o dijeljenju dobiti s Antom, prema kojem Ant daje Alibabi 37,5 posto svoje bruto dobiti (oko 330 milijuna dolara) s vlasničkim udjelom u Antu od 30-ak posto.

Žena od povjerenja šefa Alibabe Jacka Maa i bivša učiteljica ekonomije vodila je Alipay od 2010. do 2014. kada je izdvojen iz Alibabe i preimenovan u Ant Financial, da bi potom vodila novu kompaniju do 2016., predavši uzde Ericu Jingu, koji će je sada zamijeniti i na mjestu predsjednika kompanije. Svoju je bivšu šeficu nazvao mentoricom i rekao da je bila ključna osoba u dovođenju Ant Financiala na svjetsku razinu. Prije preuzimanja Anta, jedna od najbogatijih žena u Kini dugo je radila kao šefica ljudskih resursa u Alibabi. Nevična medijskoj pozornosti, Peng je postala milijarderka 2014. kada je Alibaba izašao na burzu, a prati je glas čvrste šefice.

Prema bivšem investicijskom bankaru Duncanu Clarku, autoru knjige o Alibabi, kada su je jednom zaposlenici tražili povlastice nalik onima u usporedivim zapadnim tvrtkama, Peng ih je glatko odbila i poručila im da se posvete radu. Kako tvrdi Wall Street Journal, upravo je ona bila ključna za uspostavljanje korporativne kulture u Antu i širenje Alipay, kojim se koristi više od 520 milijuna ljudi za plaćanje svakodnevnih stvari poput živežnih namirnica, karata za kino i komunalnih računa.

Samozatajna Lucy Peng sasvim je očito jedan od ključnih motora u carstvu Jacka Maa i svoje golemo bogatstvu ne duguje isključivo jednoj mudroj odluci, odnosno sudjelovanju u stvaranju Alibabe. U Ant Financialu napravila je velik posao, usprkos dobrim polaznim pozicijama koje duguje ‘velikom tati’ s gotovo nepresušnim izvorom gotovine.

Možda nije bilo teško kvalitetno voditi kompaniju s takvim zaleđem, ali stvoriti od nje gotovo jednako vrijednu imovinu kao što je Alibaba bio na svom IPO-u sasvim sigurno jest (u međuvremenu Alibaba je dosegnuo oko 450 milijardi dolara tržišne vrijednosti). Popularna zapadnjačka primjedba o izostanku konkurencije na kineskom tržištu u slučaju Ant Financiala ne stoji jer se za svakoga korisnika mora žestoko boriti s gotovo jednako moćnim Tencentom, koji tvrdi da ima više redovitih korisnika svoje platne usluge. Koliko, pak, interesa postoji za ulaganje u Ant govori i usporedba s najvećim izlaskom na burzu u tehnološkom sektoru ove godine. Glazbeni servis Spotify nedavno je dosegnuo vrijednost od ‘samo’ 30 milijardi dolara, što je neusporedivo manje od vrijednosti koju bi u ovom trenutku imao Ant Financial da izlazi na burzu. Za očekivati je da će ta brojka do sljedeće godine dodatno narasti budući da kompanija agresivno širi poslovanje i imajući u vidu iznimno velik, neiskorišten potencijal azijskog tržišta (trenutno Alipay prihvata oko osam milijuna trgovina u Kini i nekih 120 tisuća u svijetu). Jasno je stoga zašto se u Alibabi uzdaju upravo u nju kao osobu koja će ‘dovesti u red’ i Lazadu.

Pokušaj širenja na američko tržište naišao je na nerazumijevanje tamošnjih vlasti zbog sve veće američke paranoje. Ubrzo nakon nove godine postalo je jasno da Amerika namjerava izravno sprječavati kineska ulaganja, a Ant je bio jedna od prvih žrtava, zajedno s Huaweijem. Kao razlog je navedena nacionalna sigurnost, ali sasvim je jasno da u pozadini leže isključivo politički razlozi. Slijedom promjene raspoloženja u Washingtonu, Ant je postao vlasnik najvećeg neuspjelog kineskog ulaganja u SAD-u tijekom vladavine Donalda Trumpa, koje je trebalo vrijediti 1,2 milijarde dolara. Američki predsjednik toliko je kivan na Kinu da ga nije odobrovoljilo čak ni obećanje Alibabina šefa Jacka Maa da će u Americi otvoriti milijun novih radnih mjesta.