Zahvaljujući inovaciji američkog startupa Amino Labs – bioinženjerskim kompletima, prvim malim laboratorijima koji stanu u kovčeg srednje veličine, osnovnoškolci s one strane ‘velike bare’ u školama uzgajaju stanice, virusu i bakterije, igraju se deoksiribonukleinskom kiselinom, izrađuju različite biomaterijale, potencijalne lijekove za razne bolesti i genetički modificiranu hranu. Osnovama biotehnologije u SAD-u podučavaju djecu već u dobi od osam godina, a osnovno praktično znanje iz genetičkog inženjeringa namijenjeno je onima malo starijima – od dvanajest i više godina.
Iz perspektive ovdašnjeg školstva potpuno nevjerojatnu i tehnološki naprednu edukativnu priču već nekoliko godina razvija mlada znanstvenica i dizajnerica Julie Legault uz potporu i stručnu pomoć Sveučilišta MIT, akceleratora za sintetsku biologiju Indie Bio i fondacije Shuttleworth. Vodeći se mislima da biotehnologija i genetički inženjering utječu na živote milijardi, a da ih pritom doista razumije zanemarivo mali broj ljudi, ta je rođena Kanađanka sa svojim malim timom razvila nekoliko različitih jednostavnih edukativnih setova koji i najmlađima omogućavaju bavljenje tim složenim znanstvenim disciplinama. Njezina je ideja da će u doglednoj budućnosti dijelom svijeta uz pomoć kompleta koji su na tržištu dostupni po cijeni od nekoliko stotina američkih dolara putem igre učiti čak 99 milijuna malih bioinženjera. No proces je dugo-trajan, a broj korisnici koji se već služe inovativnim bioinženjerskim kompletima mjere se za sada još u tisućama.
Do što većeg broja školske djece nastoji doći i ovdašnji startup STEMI, čiju su inovativnost prepoznali i globalni velikani poput Googlea, Amazona i Intela te pokazali interes za njegovu interaktivnu platformu za stjecanje znanja i vještina. Startup iz Rijeke svojom platformom poziva školare da zajedno s njim upoznaju čaroban svijet robotike, programiranja, elektronike, matematike i 3D modeliranja, a školama i ostatku tržišta nudi proizvod za unapređenje učmalog nam obrazovnog sustava. Tehnološka tvrtka osnivača Marina Trošelja na tržištu ideja prisutna je sa STEMI Hexapodom, robotom koji hoda kao pauk i kojim se upravlja putem aplikacije na mobilnom telefonu.
Robot je namijenjen za dob 14+, a putem web-platforme s više od 180 videolekcija i početnici mogu sastaviti i isprogramirati robota, napraviti mobilnu aplikaciju za upravljanje i 3D model robota na svom računalu. Kada bi kurikul propisao robota pauka kao nastavno pomagalo, učenici bi imali priliku sastavljati ga od senzora, mikrokontrolera, aluminijskog kućišta i drugih dijelova, dizajnirati i 3D modelirati mehaničke dijelove robota, a uz pomoć App Inventora, sučelja otvorenoga koda razvijenog na MIT-u, čak i oni bez imalo iskustva u pisanju računalnoga koda mogli bi korak po korak slijediti logiku i arhitekturu programiranja sastavljanjem vizu.
Oliko je Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina neprovediv bez baze podataka o tržišnim vrijednostima nekretnina, možda najbolje potvrđuje slučaj Nine Vrčića, sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina iz Šibenika koji je tužio Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja zato što mu je u upravnom postupku izrečena kazna od 15 tisuća kuna, to više što ta kazna dijelom zadire u neovisnost sudstva. Cijela priča počela je kad je Vrčić lani u svibnju vještačio vrijednost nekretnine pokraj Šibenika koja je predmet spora na Općinskom sudu u Šibeniku između privatne osobe Ivana Škembera iz Zagreba i Ministarstva graditeljstva. Kao ovlašteni procjenitelj u listopadu je predstavio svoje nalaze pred strankama u postupku, no zastupnici Ministarstva graditeljstva prigovorili su što pri vještačenju nisu primijenjene odredbe Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina koji je na snazi.